ARHiNET - Narodni odbor općine Gornji grad

Povijest:	Nakon donošenja Zakona o podjeli NR Hrvatske na kotare, gradove i općine (NN 16/1952) ukinuti su narodni odbori rajona i naselja, a umjesto njih uspostavljene su općine. Međutim, uži dio grada Zagreba nije odmah kao ostali dio NR Hrvatske podijeljen na općine, kako je bilo određeno navedenim zakonom, nego je jedno vrijeme (od sredine 1952. do sredine 1953.) na području ukinutih rajona (I–VI) upravne poslove decentralno obavljao Narodni odbor grada Zagreba putem ispostava, kao gradskih ureda. Nakon donošenja Odluke o teritorijalnoj podjeli grada Zagreba (SG NOGZ 31-33/1953) ukinute su ispostave, a grad Zagreb je podjeljen na osam općina. Narodni odbor općine Gornji grad počeo je s radom 21. listopada. Nadležnost i djelokrug narodnog odbora prava i obaveze, unutrašnje ustrojstvo, te odnos prema višim organima vlasti određeni su Zakonom o narodnim odborima gradova i gradskih općina (NN 36/1952). Funkciju vlasti vršio je preko sjednica na kojima je donosio zaključke, rješenja, odluke i druge akte. Radi boljeg i profitabilnijeg upravljanja poslovnim i stambenim fondom narodni odbor donio je 1954. Rješenje o stambenim zajednicama (5. sjed. kut.br.1). Općina je bila podjeljena dvije stambene zajednice (prva - istočni dio općine i druga - zapadni dio općine). Godine 1959. došlo je do promjena u stambenim zajednicama Odlukom o osnivanju stambene zajednice Gornji grad prema kojoj je općina podjeljena na 6 stambenih zajednica. Za upravljanje i organizaciju stambenih zajednica osnovana je Stambena uprava koja je nadzirala rad i vodila administrativne poslove za obe stambene zajednice. Teritorijalna nadležnost općine Gornji grad obuhvaćala je područje omeđeno sa zapada Britanskim trgom preko Zelengaja i Kraljevca do Šestina, zatim uz općinu Šestine na sjeveru išla dalje prema istoku, te Medveščakom i Ribnjakom prema jugu do Vlaške, a onda preko Trga bana Jelečića Ilicom ponovo do Britanskog trga. Narodni odbor općine Gornji grad potpadao je pod nadležnost Narodnog odbora grada Zagreba. Prestaje djelovati ne temelju Zakona o području općina i kotara u NR Hrvatskoj (NN 36/1962), prema kojemu su ukinute općine Donji grad i Gornji grad, a na njihovu području uspostavljena je jedna općina Centar.
Sjedišta:	Zagreb (1953 - 1962)
Djelatnost:	Funkcije, zanimanja i djelatnost Narodnog odbora općine Gornji grad definirani su statutom općine, usklađenim prema zakonskim propisima i statutu Narodnog odbora grada Zagreba. Prema statutu dužan je bio brinuti se za sve poslove od neposrednog interesa za privredni, komunalni, socijalni i kulturni razvitak općine, među kojima navodimo slijedeće: brigu o komunalnom uređenju općine, upravljanje stambenim i poslovnim fondom u vlasništvu općine, uređenju ulica i parkova, unapređenju privrednih subjekata, zatim voditi brigu o socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti djece i odraslih, te održavanju zdravstvenih, prosvjetnih i kulturnih institucija na području općine (škola, knjižnica, kina, bolnica i dr.). Osim toga, dužan je bio provoditi sva uputstva, odluke i naredbe Narodnog odbora grada Zagreba, kao nadležnog organa.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Unutarnji ustroj Narodnog odbora općine Gornji grad utvrđen je statutom općine, prema kojemu se narodni odbor definira kao dvodomno tijelo koje sačinjavaju Općinsko vijeće i Vijeće proizvođača, te 36 općinskih odbornika koji između sebe biraju predsjednika, potpredsjednika i tajnika. Za obavljanje pojednih poslova iz oblasti društvenog života Narodni odbor općine Gornji grad osnovao je šest odjela. U okviru svoje nadležnosti odjeli su osnivali niže organe odsjeke, direkcije, urede i dr. Za proučavanje pojedinih pitanja i prijedloga u sastavu narodnog odbora uspostavljene su stalne i privremene komisije. Administracija se sastojala od tajništva, unutar kojeg je bio uspostavljen potreban broj organizacijskih jedinica.