ARHiNET - Narodni odbor općine Maksimir

Povijest:	Nakon donošenja Zakona o podjeli NR Hrvatske na kotare, gradove i općine (NN 16/1952) ukinuti su narodni odbori rajona i naselja, a umjesto njih uspostavljene općine, kao političko-teritorijalne jedinice. Međutim, uži dio grada Zagreba nije odmah kao ostali dio NR Hrvatske podijeljen na općine kako je bilo određeno navedenim zakonom, nego je jedno vrijeme (od sredine 1952. do sredine 1953.) na području ukinutih rajona (I–VI) upravne poslove decentralno obavljao Narodni odbor grada Zagreba putem Ispostava kao gradskih ureda. Nakon Odluke o teritorijalnoj podjeli grada Zagreba ukinute su Ispostave, a grad Zagreb je podjeljen na osam općina i to: Črnomerec, Donji Grad, Gornji Grad, Maksimir, Medveščak, Peščenica, Trnje i Trešnjevka. Narodni odbor općine Maksimir počeo je s radom 21.8.1953. Nadležnost i djelokrug, prava i obaveze, unutrašnje ustrojstvo, te odnos prema višim organima vlasti definirani su Zakonom o narodnim odborima gradova i gradskih općina (NN 36/1952). Funkciju vlasti vršio je preko sjednica na kojima je donosio zaključke, rješenja, odluke, uputstva i druge akte. Radi boljeg i profitabilnijeg upravljanja stambenim i poslovnim fondom u vlasništvu općine, Narodni odbor općine Maksimir donio je 1954. Rješenje o osnivanju Stambene zajednice (zap. sjed. kut.br.1), sukladno Uredbi o upravljanju i održavanju stambenih zgrada (SL FNRJ 52/1953). Stambena zajednica dijelila se na " Sjever " i "Jug ", a crta razgraničenja bila je Maksimirska cesta. U tu svrhu osnovana je Stambena uprava koja vodila rad i obavljala administrativne poslove stambenih zajednica. Teritorijalna nadležnost općine Maksimir obuhvaćala je područje omeđeno sa zapada od Zvonimirove ulice preko Kvaternikova trga, Domjanićeve i Srebrnjaka do općina Remete i Markuševac na sjeveru. Istočna granica išla je uz općinu Dubrava a južna željezničkom prugom do Borongajske ceste te Maksimirskom ulicom ponovo do Kvaternikova trga. Osim gradskog predjela Maksimir u sastav općine ulazila su slijedeća mjesta: Bidrovec, Bukovačko Naselje, Čret, Čučerski Vidovec, Drešćevec, Donji Bukovec, Donji Markuševec, Gorčica, Gornji Bukovec, Gornji Markuševec, Jazbina, Markuševačka Trnava, Popovec, Remete i Štefanovec. Teritorijalna nadležnost Narodnog odbora općine Maksimir značajno se povećala nakon Zakona o područjima općina i kotara u NR Hrvatskoj (NN 39 /1962), kada u sastav općine ušla općina Zagrabačka Dubrava. Narodni odbor općine Maksimir potpadao je pod nadležnost Narodnog odbora grada Zagreba. Ukinut je na temelju Zakona o područjima općina i kotara u NR Hrvatskoj 1962., a nakon novog Ustava SRH (NN 15/1963) nastavlja s radom Skupština općine Maksimir, kao njegov slijednik.
Sjedišta:	Zagreb (1953 - 1962)
Djelatnost:	Funkcije, zanimanja i djelatnost Narodnog odbora općine Maksimir definirani su statutom općine, usklađenim prema zakonskim propisima i statutu Narodnog odbora grada Zagreba. Prema statutu dužan je bio brinuti se za sve poslove od neposrednog interesa za privredni, komunalni, socijalni i kulturni razvitak općine, među kojima navodimo slijedeće: brigu o komunalnom uređenju općine, upravljanje stambenim i poslovnim fondom u vlasništvu općine, uređenju ulica i parkova, unapređenju privrednih subjekata, zatim voditi brigu o socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti djece i odraslih, te održavanju zdravstvenih, prosvjetnih i kulturnih institucija na području općine ( škola, knjižnica, kina, bolnica i dr. ). Osim toga, dužan je bio provoditi sva uputstva, odluke i naredbe Narodnog odbora grada Zagreba, kao nadležnog organa.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Unutarnji ustroj Narodnog odbora općine Maksimir utvrđen je statutom općine, prema kojemu se narodni odbor definira kao dvodomno tijelo koje sačinjavaju Općinsko vijeće i Vijeće proizvođaća, te 44 odbornika koji između sebe biraju predsjednika, potpredsjednika i tajnika. Za obavljanje pojednih poslova iz oblasti društvenog života Narodni odbor općine Maksimir osnovao je sedam odjela. U okviru svoje nadležnosti odjeli su osnivali niže organe odsjeke, direkcije, urede i dr. Za proučavanje pojedinih pitanja i prijedloga u sastavu narodnog odbora uspostavljene su stalne i privremene komisije. Administracija se sastojala od tajništva, unutar kojeg je bio uspostavljen potreban broj organizacijskih jedinica.