ARHiNET - Narodni odbor općine Medveščak

Povijest:	Nakon donošenja Zakona o podjeli NR Hrvatske na kotare, gradove i općine (NN 16/1952) ukinuti su narodni odbori rajona i naselja, a umjesto njih uspostavljene su općine kao političko-teritorijalne jedinice. Međutim, uži dio grada Zagreba nije odmah kao ostali dio NR Hrvatske podijeljen na općine, kako je bilo određeno navedenim zakonom, nego je jedno vrijeme (od sredine 1952. do sredine 1953.) na području ukinutih rajona (I – VI) upravne poslove decentralno obavljao Narodni odbor grada Zagreba putem ispostava, kao gradskih ureda. Nakon Odluke o teritorijalnoj podjeli grada Zagreba (SG NOGZ 31-33/1953) ukinute su ispostave, a grad Zagreb je podijeljen na osam općina i to: Črnomerec, Donji Grad, Gornji Grad, Maksimir, Medveščak, Peščenica, Trnje i Trešnjevka. Narodni odbor općine Medveščak počeo je s radom 17.8.1953. Nadležnost i djelokrug narodnog odbora, prava i obaveze, unutrašnje ustrojstvo, te odnos prema višim organima vlasti određeni su Zakonom o narodnim odborima gradova i gradskih općina (NN 36/1952). Funkciju vlast vršio je preko sjednica na kojima je donosio zaključke, rješenja, odluke, uputstva i druge akte. Radi boljeg i profitabilnijeg upravljanja stambenim i poslovnim fondom u vlasništvu općine, Narodni odbor općine Medvešćak osnovao je Stambenu zajednicu, sukladno Uredbi o upravljanju i održavanju stambenih zgrada (SL FNRJ 52/1953), prema kojoj je općina podjeljena na tri stambena bloka i to; sjever, zapad i istok. Stambenim zajednicama upravljala je stambena uprava koja je posebno vodila administraciju. Teritorijalna nadležnost općine Medvešćak obuhvaćala je dio užeg područja grada Zagreba po ulicama tj. četvrt sa zapada od Draškovićeve uz potoke Ribnjak i Medveščak do Šestina, sa sjevera gradskom međom do Puntijarke i dalje prema istoku do Markuševca i Remeta, istočna granica prema jugu išla je preko Mirogoja i Kvaternikova trga do željezničke pruge, a južna granica uz željezničku prugu od Heizelove do Draškovićeve te naselje Gračani. Narodni odbor općine Medveščak potpadao je pod nadležnost Narodnog odbora grada Zagreba. Ukinut je na temelju Zakona o područjima općina i kotara u NRH (NN 39/1962), a nakon novog Ustava SRH (NN 15/1963) s radom nastavlja Skupština općine Medveščak, kao njegov slijednik.
Sjedišta:	Zagreb (1953 - 1962)
Djelatnost:	Funkcije, zanimanja i djelatnost Narodnog odbora općine Medvešćak definirani su statutom općine, usklađenim prema zakonskim propisima i statutu Narodnog odbora grada Zagreba. Prema statutu dužan je bio brinuti se za sve poslove od neposrednog interesa za privredni, komunalni, socijalni i kulturni razvitak općine, među kojima se navodi slijedeće: briga o komunalnom uređenju općine, upravljanje stambenim i poslovnim fondom u vlasništvu općine, uređenju ulica i parkova, unapređenju privrednih subjekata, zatim vođenje brige o socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti djece i odraslih, te održavanju zdravstvenih, prosvjetnih i kulturnih institucija na području općine (škola, knjižnica, kina, bolnica i dr.). Osim toga, dužan je bio provoditi sva uputstva, odluke i naredbe Narodnog odbora grada Zagreba, kao nadležnog organa.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Unutarnji ustroj Narodnog odbora općine Medveščak utvrđen je statutom općine, prema kojemu se narodni odbor definira kao dvodomno tijelo koje sačinjavaju Općinsko vijeće i Vijeće proizvođača, te 37 odbornika koji između sebe biraju predsjednika, potpredsjednika i tajnika. Za obavljanje pojednih poslova iz oblasti društvenog života Narodni odbor općine Medveščak osnovao je sedam odjela. U okviru svoje nadležnosti odjeli su osnivali niže organe odsjeke, direkcije, urede i dr. Za proučavanje pojedinih pitanja i prijedloga u sastavu narodnog odbora uspostavljene su stalne i privremene komisije. Administracija se sastojala od tajništva, unutar kojeg je bio uspostavljen potreban broj organizacijskih jedinica.