Facebook
Naziv: Skupština općine Velika Gorica
Vrsta entiteta: pravna osoba
Razdoblje: 1963 - 1990
Povijesni nazivi: Općinska skupština Velika Gorica (1963 - 1964) (hrvatski)
Skupština općine Velika Gorica (1964 - 1990) (hrvatski)
Aktivnost: Stvaratelj više ne djeluje
Povijest: Nakon Ustava SR Hrvatske (NN 15/1963) uvedeno je socijalističko samoupravljanje kao novi društveno–ekonomski i politički sistem. Ustavnim zakonom o provođenju Ustava SR Hrvatske (NN 15/1963) određeno je da u svim općinama u SR Hrvatskoj vršenje vlasti umjesto narodnih odbora preuzmu općinske skupštine. U skladu s tim promjenama umjesto narodnog odbora u općini Velika Gorica upravne poslove preuzela je općinska skupština, kao njegov slijednik. Nadležnost i djelokrug, prava i obaveze, unutrašnje ustrojstvo, teritorijalna nadležnost, te odnos prema višim organima vlasti definirani su statutom općine.
Teritorijalna nadležnost općine Velika Gorica temeljila se na Zakonu o područjima općina i kotara u NRH (NN 39/1962.), a obuhvaćala je slijedeća naselja; Auguštinovec, Bapče, Barbarići Kravarski, Bukevje, Bukovčak, Cerje Pokupsko, Cerovski Vrh, Cvetković Brdo, Čakanec, Čret Posavski, Črnkovec, Donja Lomnica, Donje Podotočje, Donji Hruševac, Drenje Šćitarjevsko, Drnek, Dubranec, Gladovec Pokupski, Gornja Lomnica, Gornje Podotočje, Gornji Hruševec, Gradići, Grdovčak, Guci, Gustelnica, Hotnja, Jagodno, Jerebić, Ključić Brdo, Kobilići, Kozjača, Kravarsko, Kravarski Gladovec, Kuče, Kurilovec, Lazina Čička, Lazi Turopoljski, Lekneno, Lijevi Degoj, Lijevi Štefanki, Lukavec, Lukinić Brdo, Mala Buna, Mala Kosnica, Markuševac Turopoljski, Mičevec, Mraclin, Novaki Šćitarjevski, Novo Brdo, Novo Čiče, Novo Selo Lekneničko Obed, Obrezina, Ogulinec, Okuje, Opatija, Orle, Petina, Petrovec, Petrovina Turopoljska, Pleso, Podvornica, Pokupsko, Poljana Čička, Prvonožina, Rakarje, Rakitovec, Ribnica, Roženica, Ruča, Sasi, Selnica Ščitarjevska, Sop Bukevski, Staro Čiče, Strezoj, Strmec Bukevski, Stružec Posavski, Suša, Šćitarjevo, Šestak Brdo Šiljakovina, Trnje, Turopolje, Veleševec, Velika Buna, Velika Gorica, Velika Kosnica, Velika Mlaka, Vrbovo Posavsko, Vukomerić, Vukovina, Zablatje Posavsko, Zgurić Brdo i Žitkovina. Općina Velika Gorica nalazila se u sastavu grada Zagreba do 1967.
Nakon Zakona o spajanju općina u Zagrebu ( NN 6 /1967.), općina Velika Gorica nije ušla u sastav jedinstvene općine Grad Zagreb, već je nastavila djelovati kao samostalna društveno–politička jedinica. Nove promjene u upravi izvršene su nakon novog Ustava SR Hrvatske (NN 8/1974), prema kojemu se općine definiraju kao samoupravne i društveno-političke zajednice. Ustavom je određeno i to, da se radi usklađivanja zajedničkih ciljeva i interesa, te ravnomjernog privrednog i društvenog razvoja općine udružuju u zajednice općina. Na temelju ovih promjena općina Velika Gorica donijela je na sjednici skupštine Odluku o udruživanju u Gradsku zajednicu općina Zagreb (SG NOGZ br. 8/1974.) koju su još činile općine Centar, Črnomerec, Dubrava, Maksimir, Medvešćak, Novi Zagreb, Pešćenica, Susedgrad, Trešnjevka i Trnje i Zaprešić. Općina Velika Gorica ostala je u Gradskoj Zajednici općina Zagreb i nakon novog Zakona o utvrđivanju područja Gradske zajednice općina Zagreb (NN 55/1986). Status općine Velika Gorica nije se više mijenjao sve do raspada Jugoslavije i uspostave samostalne Republike Hrvatske 1990.
Ukinuta je na temelju Zakona o spajanju općina s područja Gradske zajednice Zagreb i prestanku Gradske zajednice Zagreb (NN 47/1990), te ušla u sastav jedinstvene općine Grad Zagreb.
Sjedišta: Velika Gorica (1963 - 1990)
Djelatnost: Funkcije, zanimanja i djelatnost Skupštine općine Velika Gorica definirani su statutom općine, usklađenim prema zakonu i ustavu. Prema statutu, skupština je bila dužna brinuti se za sve poslove od neposrednog interesa za privredni, komunalni, socijalni i kulturni razvitak općine, među kojima navodimo slijedeće; brigu o komunalnom uređenju općine, upravljanje stambenim i poslovnim fondom u vlasništvu općine, uređenju naselja, ulica i parkova, unapređenju privrednih subjekata, zatim voditi brigu o socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti djece i odraslih, te održavanju zdravstvenih, prosvjetnih i kulturnih institucija na području općine (škola, knjižnica, domova zdravlja i dr.). Osim toga, dužna je bila provoditi sva uputstva, odluke i naredbe Skupštine grada Zagreba, kao nadležnog organa.
Unutarnji ustroj / genealogija: Unutarnji ustroj Skupštine općine Velika Gorica utvrđen je statutom općine, prema kojemu se skupština definira kao dvodomno tijelo koje sačinjavaju Općinsko vijeće i Vijeće radnih zajednica. Svako vijeće imalo je po 46 odbornika, koji su između sebe birali predsjednika, potpredsjednika i tajnika. Za obavljanje društveno-političkih i drugih poslova koje neposredno ne obavlja skupština općine i njena vijeća, u Skupštini općine Velika Gorica osnovano je 11 savjeta. U okviru svoje nadležnosti savjeti su osnivali niže organe odsjeke, direkcije, urede i dr. Za proučavanje pojedinih pitanja i prijedloga u sastavu skupštine uspostavljene su stalne i privremene komisije. Administracija se sastojala od tajništva, unutar kojeg je bio uspostavljen potreban broj organizacijskih jedinica. Nakon ustavnih promjena 1974. unutarnja struktura skupštine se promjenila, te je od tada čine Vijeće udruženog rada (47 odbornika), Vijeće mjesnih zajednica (40 odbornika) i Društveno-političko vijeće (30 odbornika). Osim komisija i odbora u sastavu skupštine osnivali su se upravno - izvršni organi komiteti. U svrhu provođenja općinskih zaključaka, propisa i drugih akata osnovano je Izvršno vijeće Skupštine općine Velika Gorica, koje je bilo nadležno za rad svih skupštinskih organa.
Stvaratelji:
Arhivsko gradivo: 1. fond/ HR-DAZG-1049 Skupština općine Velika Gorica (stvaratelj)
Identifikator: HR-DAZG/S - 6713
Pravila ili propisi: ISAAR(CPF) Međunarodni standard arhivističkog normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe i obitelji, 2. izdanje, Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 2006.
Status zapisa: izmijenjena inačica
Podrobnost: djelomičan
Jezik opisa: hrvatski
Pismo opisa: latinica