ARHiNET - Kotarski narodni odbor Zagreb

Povijest:	Nakon II. svjetskog rata u svibnju 1945. godine na teritoriju Hrvatske uspostavljaju se nove upravno-teritorijalne jedinice i nova tijela vlasti. Zakonom o promjeni naziva Narodno-oslobodilačkih odbora 1945. godine naziv Narodno–oslobodilački odbor kotara Zagreb, zamijenjen je sa Narodni odbor kotara Zagreb. Teritorijalna nadležnost Narodnog odbora kotara Zagreb često je mijenjana. Već na 1. zasjedanju Narodne skupštine kotara Zagreb, koje je održano 29. studenog 1945. godine, pod 3. točkom dnevnog reda donesena je odluka o podjeli na Kotarski narodni odbor Zagreb–istočni i Kotarski narodni odbor Zagreb–zapadni. Budući su na istom zasjedanju izabrani izvršni odbori oba novoosnovana narodna odbora, taj se datum može smatrati početkom njihova djelovanja. Teritorijalna nadležnost narodnih odbora kotara Zagreb-istočni i Zagreb-zapadni utvrđena je temeljem podataka iz arhivskog gradiva. Kotarski narodni odbor Zagreb–istočni bio je nadležan za područja slijedećih mjesnih narodnih odbora: Bačun, Bidrovec, Bijenik-Lukšić, Blaguša, Branovec, Brestje, Budanec, Bukovac Donji, Bukovac g. naselja, Bukovac Gornji, Cerje, Čučerje Donje, Čučerje Gornje, Čugovec, Čulinec, Čulinečka Dubrava, Dankovec, Deščevec, Dobrodol, Drenčec, Dumovec, Gaišće, Gajec, Gjurgjekovec, Glavničica, Goranec, Gračani, Granešina, Granešinski Novaki, Jalševec-Degidovec, Jelkovec, Kašina Donja, Kašina Gornja, Kobiljak, Kraljev. Novaki, Kučilovina, Markuševačka Dubrava, Markuševec Donji, Markuševec Gornji, Markuševečka Trnava, Markuševečki Popovec, Medvedski Breg, Mikulić, Miroševec, Mlinovi, Novoselec, Oporovec, Planina Donja, Planina Gornja, Popovec, Prekvršje, Prepuštovec, Remete, Resnička Trnava, Resnički Gaj, Resnik, Retkovec, Selnica, Sesvete, Sesvetska Sela, Sesvetska Sopnica, Sesvetski Kraljevec, Slanovec, Sopnica, Šašinovec, Šestine, Šimunčevec, Štefanovec, Trstenik, Vidovec, Vugrovec, Zagrebačka Dubrava, Zvečaj i Žerjavinec. Kotarski narodni odbor Zagreb–zapadni bio je nadležan za područja slijedećih mjesnih narodnih odbora: Bizek, Blato, Borčec, Botinec, Brdovec, Demerje, Desprin, Dolec, Dolje, Donji Čehi, Drenje, Gaj Veliki, Gajevo, Goljak, Gornji Čehi, Hrvatski Leskovac, Hudi Bitek, Ivanec, Jablanovec, Jarek, Jarun, Ježdovec, Kajzerica, Kraj Gornji, Kruševac Kupljenski, Laduč Donji, Lučko, Marija Gorica, Marija Magdalena, Novaki, Opatovina, Otok, Podbrežje, Podsused, Pojatno-Kupljenovo, Prečko, Prigorje Brdovečko, Pušća Donja, Remetinec, Starjak, Stenjevec, Stenjevec Gornji, Stupnik I, Stupnik II, Stupnik III, Stupnik IV, Sutla, Sveta Klara, Sveti Križ, Špansko, Vrapče Donje, Vrapče Gornje, Vrapče ispod Crkve, Vukovo Selo Donje, Zadvorsko, Zaprešić, Zaprudski Otočec, Završje i Zdenci. Temeljem Zakona o administrativno-teritorijalnoj podjeli NR Hrvatske 1947. godine ova dva kotarska narodna odbora spojena su u jedan, što je samo konstatirano na prvoj kotarskoj skupštini održanoj 29. lipnja 1947. Od 1. srpnja 1947. ponovno djeluje Kotarski narodni odbor Zagreb. Nakon spajanja kotarskih narodnih odbora Zagreb-istočni i Zagreb-zapadni Zakonom iz 1947. godine Narodni odbor kotara Zagreb teritorijalno je nadležan za područja mjesnih narodnih odbora: Bijenik, Bistranski Ivanec, Borčec, Brdovec, Brezovica, Cerje, Čučerje, Čulinečka Dubrava, Degidovec, Donja Pušća, Gaj, Gornji Stenjevec, Gračani, Granešina, Hruševac Kupljanski, Hrvatski Leskovac, Jablanovec, Jarun, Kašina, Kupinečki Kraljevec, Laduč, Lučko, Marija Gorica, Markovo Polje, Markuševec, Markuševečka Trnava, Mikulići, Miroševac, Mlinovi, Planina, Podsused, Pojatno-Kupljenovo, Prekvršje, Prigorje-Prudnice, Remete, Remetinec, Resnički Gaj, Sesvete, Sesvetski Kraljevec, Stenejevec, Stupnik, Sutla, Sveta Klara, Sveti Križ, Šašinovec, Šestine, Špansko, Vrapče Gornje Bregi, Vrapče Gornje ispod Crkve, Vugrovec, Vukovo Selo, Vurnovec, Zagrebačka Dubrava i Zaprešić. Ukazom o promjeni administrativno-teritorijane podjele NR Hrvatske 1949. godine područje mjesnog narodnog odbora Zagrebačka Dubrava pripojeno je Rajonskom narodnom odboru Maksimir u sastavu grada Zagreba. Zakonom o administrativno-teritorijalnoj podjeli NR Hrvatske 1950. godine ukinut je veći broj mjesnih narodnih odbora na području kotara Zagreb. Područja nekih od tih odbora Uputstvom o pripajanju područja ukinutih mjesnih narodnih odbora drugim administrativno-teritorijalnim jedinicama pripojena su drugim mjesnim narodnim odborima: 1. područje MNO-a Hruševac Kupljanski djelomice MNO-u Donja Pušća, a djelomice MNO-u Pojatno-Kupljenovo, 2. područje MNO-a Markovo Polje djelomice MNO-u Sesvete, a djelomice MNO-u Vugrovec, 3. područje MNO-a Miroševec MNO-u Granešina, te 4. područje MNO-a Sveti Križ djelomice MNO-u Sutla, a djelomice MNO-u Marija Gorica. Većina ukinutih mjesnih narodnih odbora pripojena je rajonima u sastavu grada Zagreba, o čemu je Tajništvo Narodnog odbora Grada Zagreba izdalo 22. lipnja 1950. Obavijest. I. rajonu Centar pripojena su područja ukinutih mjesnih narodnih odbora Mlinovi i Šestine. II. rajonu Medvešćak pripojeno je područje Gračana. III. rajonu Maksimir pripojena su područja Markuševca, Remeta, Granešine, Resničkog Gaja i Čulinečke Dubrave. IV. rajonu Trnje pripojena su područja Gaja i Remetinca. V. rajonu Trešnjevka pripojena su područja Jaruna i Španskog. VI. rajonu Črnomerec pripojena su područja Bijenika, Mikulića, Vrapča Gornjeg Brega, Vrapča Gornjeg ispod Crkve, Podsuseda, Borčeca, Gornjeg Stenjevca i Stenjevca. 1952. godine Zakonom o provođenju reorganizacije narodnih odbora, koji je donesen radi usklađivanja s Općim zakonom o narodnim odborima iz iste godine, ukidaju se mjesni narodni odbori i osnivaju općine. Na području kotara Zagreb Zakonom o podjeli Narodne Republike Hrvatske na kotare, gradove i općine osnovano je 11 općina: Brdovečko Prigorje, Brezovica, Donja Bistra, Granešina, Kašina, Pušća, Sesvete, Stupnik, Sveta Klara, Šašinovec i Zaprešić. Kotar Zagreb, a time i Narodni odbor kotara Zagreb, ukinut je 1955. godine donošenjem Zakona o području kotara i općina u Narodnoj Republici Hrvatskoj. Taj Zakon temelji se na Općem zakonu o uređenju općina i kotara iz iste godine. Zakonom o području kotara i općina u Narodnoj Republici Hrvatskoj znatno je smanjen broj kotara u NRH. Područje ukinutog kotara ulazi u sastav novoosnovanog kotara Zagreb i to podijeljeno u novoosnovane općine – Zaprešić, Zagrebačka Dubrava, Remetinec, Sesvete. Narodni odbor kotara Zagreb od srpnja 1955. godine novi je stvaratelj arhivskog gradiva, jer ima znatno širu teritorijalnu nadležnost. Osnovan temeljem Općeg zakona o uređenju općina i kotara i Zakona o provođenju novog uređenja općina i kotara novoosnovani Narodni odbor kotara Zagreb sljednik je Narodnog odbora grada Zagreba, te ukinutih narodnih odbora kotara Zagreb (1945-1955), Samobor, Velika Gorica, Dugo Selo i Zelina koji su prestali s radom 31. kolovoza 1955.
Sjedišta:	Zagreb (1945 - 1955)
Djelatnost:	Temeljni propisi glede ustrojstva i stvarne nadležnosti narodnih odbora su Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije iz 1946. i Ustav Narodne Republike Hrvatske iz 1947. godine, Opći zakon o narodnim odborima iz 1946. te Opći zakon o narodnim odborima iz 1949. godine. Nadležnosti kotarskih narodnih odbora definirane su kao temeljni zadaci i kao posebni poslovi u oblastima plana; poljoprivrede; trgovine, industrije i obrta; radnih odnosa; financija; kulture i prosvjete, te narodnog zdravlja i socijalnog staranja. Kotarski narodni odbori su bili dužni kontrolirati i rukovoditi radom tzv. nižih organa vlasti na svojem području (to su do 1952. bili mjesni narodni odbori i narodni odbori gradova u sastavu kotara, a od 1952 i narodni odbori općina), pružati im organizacionu i stručnu pomoć, davati uputstva i smjernice za ostvarivanje njihovih zadaća a u slučaju nezakonitosti njihova rada mogli su raspustiti njihove odbore i poništiti njihove odluke. Rad kotarskih narodnih odbora kontroliraju okružni i oblasni narodni odbori tj. njihovi izvršni odbori te Sabor i Vlada NRH. Oni imaju pravo poništiti, ukinuti ili izmijeniti nezakonitu aktivnost kotarskog narodnog odbora ili nekog njegova upravnog tijela, raspustiti ga ili razriješiti dužnosti pojedine odbornike. Povjerenici pojedinih upravnih tijela odgovorni su za svoj rad svom izvršnom odboru ali i odgovarajućem povjereniku višeg izvršnog odbora i nadležnome ministru.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Najviše tijelo vlasti u kotaru je narodni odbor, a izvršni odbor je upravno i izvršno tijelo narodnog odbora. Vlast koja mu je zakonom dana kotarski narodni odbor vrši neposredno na skupštini svojih odbornika ili preko svojih izvršnih i upravnih tijela. Poslovi koje ne može prenijeti na svoje izvršne organe određeni su zakonom. Rad narodnog odbora odvija se na sjednicama koje mogu biti redovne i izvanredne. Za posao oko pripremanja pojedinih važnijih odluka mogu se osnovati odbori. Opći zakon o narodnim odborima iz 1952. donosi promjene ustrojstva kotarskih narodnih odbora. Narodni odbor od sada sačinjavaju kotarsko vijeće i vijeće proizvođača, s time da je kotarsko vijeće opće predstavničko tijelo svih građana u kotaru, a vijeće proizvođača je predstavničko tijelo zaposlenih u proizvodnji, transportu i trgovini. Vijeća rade u odvojenim ili zajedničkoj sjednici. Poslove koje je do tada obavljao Izvršni odbor sada obavlja veći broj savjeta, koji se osnivaju po oblastima srodnih djelatnosti. Upravne poslove iz nadležnosti kotarskog narodnog odbora obavljaju upravna tijela, koja se najčešće nazivaju odjeli, ali to mogu biti i uprave, uredi, sekretarijati i slično. Rad upravnih tijela organizira i koordinira tajnik narodnog odbora kotara. Organizacijska struktura upravnog aparata mijenjala se tijekom 10 godina djelovanja ovog stvaratelja čak 13 puta.