ARHiNET - Prvostupanjski sud (Split)

Povijest:	Koristeći Napoleonovu slabost nakon neuspjelog pohoda na Rusiju, Austrija je 1813. godine navijestila rat Francuskoj. U ratu je Austrija postigla značajne uspjehe u cijeloj Iliriji, a zapovjednik vojnih snaga, Saverio Tomašić, u listopadu 1813. je izdao proglas o uspostavi vojne i civilne vlasti u Dalmaciji, s njim na čelu. Austrijske trupe su zauzele Dalmaciju u prosincu 1813. godine, Dubrovnik u siječnju 1814. i Boku Kotorsaku u srpnju 1814. godine. 23. srpnja 1814. godine je proglašeno sjedinjenje tzv. Ilirskih pokrajina s austrijskim carstvom. Pod zajedničkim nazivom Kraljevina Dalmacija, ujedinjene su nekadašnje pokrajine Dalmacije, Dubrovnika i Boke Kotorske. Tako je Bečkim kongresom 1815. službeno priznata vlast Austrije u Dalmaciji. Time je započelo dugo razdoblje austrijske uprave na ovome području, Dalmacija je bila zasebna pokrajina pod vlasti Beča, službeni jezik je bio talijanski, glavni grad Zadar. Počelo je razdoblje sređivanja i drugačije organizacije upravne i sudske vlasti. Postepeno se ukidaju francuski zakoni i uvodi nova organizacija sudstva. Prema Tomašićevu proglasu od 20. kolovoza 1814. sve presude pomirbenih i okružnih sudova u građanskim postupcima rješavaju se prema dotadašnjim propisima, a u kaznenim postupcima suci se moraju pridržavati austrijskog kaznenog zakonika (1803.) i to u slučajevima gdje je predviđena kazna blaža od predviđene prema francuskom zakoniku. Vrhovnom sudu u Beču se dostavljaju predmeti ranije predviđeni za Kasacioni sud u Parizu ili Malom vijeću u Ljubljani. 10. travnja 1815. godine Tomašić donosi naredbu o osnivanju Prizivnog suda u Zadru i to od 1. svibnja 1815. godine. Prizivni sud u Zadru je bio vrhovno sudište za Dalmaciju. Postojala su četiri okružna suda: u Zadru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru. Naredbom od 12. ožujka 1816. godine, nadležnost Prizivnog suda u Zadru se proteže i na dalmatinske i dubrovačke otoke. Proglasom Prizivnog suda u Zadru od 22. prosinca 1819. godine, koji je stupio na snagu 1. veljače 1820. godine, određena je organizacija sudova za Dalmaciju i Boku Kotorsku. Prestaju s radom pomirbeni sudovi i okružni prvostupanjski sudovi. Prizivni sud u Zadru je vrhovni sud za Dalmaciju, četiri kolegijalna suda prvog stupnja (Zborna pristolja/Tribunali colleghiali), umjesto dotadašnjih prvostupanjskih sudova, su u Zadru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru. Kako se ova četiri suda nalaze u sjedištima okruga, još se nazivaju i Okružnim sudovima. 14. lipnja 1849. izdana je Cesarska odluka o odobravanju temeljne osnove novog sudskog uređenja, a 17. srpnja 1850. godine Cesarska naredba o uređenju sudova u Dalmaciji, prema kojoj djeluje 28 kotarskih sudova i četiri okružna suda, u Zadru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru. Sjedište Prizivnog suda je i dalje bilo u Zadru. Vladinom odlukom od 14. rujna 1852. o političkom i sudbenom uređenju Dalmacije napravljena je nova mreža sudova: Prizivni sud u Zadru, četiri okružna prvostupanjska suda: u Zadru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru. Ustrijavaju se gradski sudovi, tzv. Gradske preture. Osnivaju se i istražni sudovi za zločine i prijestupe, u splitskom okružju je to Okružni sud, za splitski, omiški, brački i trogirski kotar. Posljednje uređenje sudstva u vrijeme austrijske uprave u Dalmaciji dovršeno je 1. lipnja 1914. godine, promjenom postupka u građansko-pravnim poslovima.
Sjedišta:	Split
Djelatnost:	Okružni sud u Splitu kao prvostupanjski kolegijalni (zborni) sud bio je nadležan u građanskim sudskim postupcima na području mjesta i kotara svoga sjedišta, u kaznenim postupcima bio je nadležan za područja svih područnih kotarskih sudova, tek nakon što bi ovi prethodno proveli istražni postupak. Okružni sud nije obavljao političko-upravni nadzor. Tomašićevom odredbom od 31. prosinca 1918. godine kotarski sudovi su nadležni u građansko-pravnim postupcima, dok su u kaznenim nadležni samo za istražni postupak. Protiv odluka prvostupanjskih sudova može se uputiti žalba Prizivnom sudu u Zadru.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Unutarnji ustroj suda određen je sudskim poslovnikom. Prema registraturnom sistemu koji je bio na snazi od reforme sudstva 1821. pa do 1853. godine, Okružni sud u Splitu je bio sastavljen od sudskih odjela, označavali su se rimskim brojevima. Postojali su i kancelarijski odjeli: za građanske i za kaznene predmete. Spisi su se pohranjivali u sudsku pismohranu prema predmetnom rasporedu, za svaku godinu kronološki, prema rastućim brojevima. 1853. godine donesen je zakon o unutarnjem ustrojstvu i o poslovnom redu svih vlasti sudbenih, vrijedio je za cijelo područje carevine. I sada su se vodili upisnici, jedan za građansko-pravne predmete, drugi za kaznene predmete. Za građansko-pravne predmete spisi su se vodili po razdjelima označenim rimskim brojevima: I - zakoni i naredbe; II - poslovanje i služba; III - parnični poslovi; IV - ostavinske rasprave, skrbništva; V - stečajni predmeti; VI - gruntovnice, upisnici - vlastovnice; VII - miješani predmeti. Predmetni spisi su poredani kronološki unutar kalendarske godine. Svaki je predmet imao broj razdjela (rimsku oznaku), oznaku kalendarske godine i registarskog broja. Prema naputku o vođenju i pohranjivanju kaznenih predmeta, iz 1854. godine, za iste su se vodili razdjeli označeni slovima abecede: A - predmeti za koje nije vođena istraga ili su ustupljeni; B - predmeti za koje je napravljen uviđaj, nije provedena istraga; C - predmeti u kojima se vodila posebna istraga protiv osobe; D - tjeralice pristigle s drugih sudova, osobni spisi, pronađeni predmeti i sl.; E - opskrba, liječenje, bogoslužje za zatvorenike. Naredbom ministarstva pravde iz 1897. godine objavljen je novi poslovnik za sudove prvog i drugog stupnja. Značajna promjena u vođenju spisa su bile jasno iskazane registraturne oznake za sudove prvog i drugog stupnja. Kod sudova prvog stupnja u građansko-pravnim predmetima vodili su se ovi razdjeli: Cg - građanski postupci i ženidbeni sporovi; Cm - mandatne tužbe i postupci; Cu - poslovi obrtničkih sudova, zavoda za osiguranje; Cw - mjenične tužbe i parnice; Hc - pravne pomoći u građansko pravnim poslovima; E - ovrhe; A - ostavinski predmeti; L - skrbništva; S - stečajevi; T - izročne stvari; Bc - prizivi; R - utoke; Nc - građansko-pravni predmeti koji ne pripadaju ni jednom od navedenih razdjela. U kaznenim predmetima su postojali ovi razdjeli: Vr - pristupni postupak za zločinstva i prijestupe; Pr - tiskovine; Br - prizivi u kaznenim postupcima; Dl - pritužbe; Hs - pravne pomoći u kazneno-sudskim poslovima; Ns - kazneni poslovi koji ne pripadaju ni jednom od navedenih razdjela. Za svaki razdjel u građansko-pravnim postupcima i u kaznenim postupcima vodilo se abecedno kazalo. Spisi su slagani u omote, kronološki, s označenim nazivom suda, predmeta i registraturnom oznakom. Ovaj poslovnik je ostao na snazi do 1929. godine za kaznene postupke, a do 1933. za građanske postupke.