ARHiNET - Oblasni komitet Komunističke partije Hrvatske za Dalmaciju

Povijest:	Na kongresu ujedinjenja u Beogradu u travnju 1919. osnovana je Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista) u koju je uključena i Socijaldemokratska stranka Dalmacije, čiji je jedan član ušao u CK SRPJ(k) dok je za područje Dalmacije u Splitu ustrojen Pokrajinski izvršni odbor. Na Vukovarskom kongresu KPJ 1920. na kojem je usvojen Statut i utvrđena organizaciona struktura, Pokrajinski odbor je promijenio naziv u Oblasno vijeće, a 1926. u Pokrajinski komitet. Nakon osnivačkog kongresa Komunističke partije Hrvatske 1937. Pokrajinski komitet za Dalmaciju nije više bio podređen CK KPJ nego potpada direktno pod CK KPH. U listopadu 1943. mijenja naziv u Oblasni komitet KPH za Dalmaciju. Sastav i sjedište OblK često su se mijenjali kroz rat. Od siječnja 1944. do završetka rat sjedište Oblasni komitet je na otoku Visu gdje od lipnja 1944. boravi CK. Nakon što su u svibnju i lipnju 1945. održane okružne i oblasne konferencije na kojima je došlo do promjena u organizacijskoj strukturi komiteta, umjesto dotadašnjih komiteta formirani su novi prošireni komiteti, plenumi i biroi. Oblasni komitet za Dalmaciju je jedini oblasni komitet koji djeluje u razdoblju 1946-1949 jer se smatralo da nije moguće direktno rukovoditi iz Zagreba s četiri okružna komiteta na tako velikom području. Iako je ukidanje provedeno 1952. u skladu s prestankom rada oblasti Dalmacija (Zakon o ukidanju narodnih odbora oblasti u NRH, NN 71/1951) komitet je zadnju sjednicu održao 19. 02. 1953
Sjedišta:	Vis (1944-1945); Split
Djelatnost:	Prvenstveni zadatak komiteta je bilo ustrojavanje i razvijanje partijskih mjesnih organizacija u Dalmaciji, u tom smislu je provodio odluke CK, i rukovodio pokrajinskom agitacijom i propagandom. Prvi značajniji uspjeh Oblasnog komiteta je bilo organiziranje radničkih štrajkova i sudjelovanje na izborima za konstituantu 1920. kada je partija dobila jednog od 19 dalmatinskih zastupnika. Slijedi dugo razdoblje tzv "ilegale" u kojem neuspjeh organiziranja partijskih ćelija i sukobi različitih frakcija dovodi do čestih mijenjanja rukovodstva, hapšenja i zatvaranja članova. Oblasni komitet za Dalmaciju upravlja radom okružnih komiteta KPH a preko njih i radom kotarskih komiteta koji su bili na području njegove nadležnosti. Ima izvršni odbor (5-7 članova) koji zajedno sa sekretarom čine Oblasni sekretarijat. Sekretara je postavljao CK za provođenje partijske politike i održavanje veza s partijskim organizacijama dotične oblasti. Oblasna (pokrajinska) konferencija, koju je sazivao oblasni (pokrajinski) komitet u sporazumu sa CK, najviša je instanca na području jedne oblasti(pokrajine). Oblasni komitet je najveća instanca između dvije partijske konferencije, a sastaje se najmanje jedanput mjesečno. Od 1949. uloga komiteta je pružanjanje pomoći u osamostaljivanju i osposobljavanju nižih organa uprave i reorganiziranju i razvitku partijske organizacije. Nakon reorganizacije savezne i republičke uprave u cilju jačanja lokalnih organa vlasti (narodnih odbora s težištem na kotarevima), pojačana je organizaciono-instruktorska uloga oblasnog komiteta u provođenju linije partije i vlade ne kroz aparat oblasnih odbora i komiteta nego kotarskih. U okviru OblK organiziran je Agitprop čiji su zadaci bili organizacija agitacije i propagande, suzbijanje neprijateljske propagande i širenje ideja socijalističke revolucije, umnožavanje propagandnog materijala. Pored toga je vršeno organiziranje partijskih tečajeva i partijskih škola na kojima su partijski kadrovi stjecali potrebno teoretsko i praktično znanje.
Unutarnji ustroj / genealogija:	1941. partijski ustroj na području Dalmaciju čine: Pokrajinski komitet (od 7 članova neposredno potčinjenih Centralnom komitetu, kao najviši partijski organ između dvije konferencije); tri okružna komiteta (OK za Sjevernu Dalmaciju, OK za Makarsko primorje i OK za Livno); tri kotarska komiteta (KK Korčula, KK Hvar i KK Sinj) i Mjesni komitet Split koji su bili pod neposrednom nadležnošću PK. Ti su komiteti bili najviši partijski forumi na svom području između dvije konferencije i bile su im potčinjene sve partijske jedinice na njihovom području (11 mjesnih i 8 rajonskih komiteta). Tijekom 1941. i 1942. formiran je veći broj partijskih jedinica. Kako je zbog vojne situacije bila slaba veza između pojedinih krajeva Dalmacije i PK, odlučeno je da se formiraju novi okružni komiteti koji bi koordinirali i rukovodili radom partijskih organizacija na svom području (OK za Srednju Dalmaciju, OK za srednje-dalmatinsko otočje, OK za Južnu Dalmaciju, OK za Kninsku krajinu). Početkom 1943. je od OK za Sjevernu Dalmaciju izdvojeno zadarsko područje i formiran OK Zadar. Formiranjem novih OK prestali su kotarski komiteti Hvar, Korčula, Sinj, kao i Mjesni komitet Split vršiti ulogu okružnog komiteta. Nakon oslobođenja Dalmacije dolazi do teritorijalnih i organizacionih promjena u partijskoj organizaciji. OK Livno izuzet je iz rukovodstva OblK za Dalmaciju i prešao u nadležnost bosanskog partijskog rukovodstva. Od OK za Srednje-dalmatinsko otočje i OK za Srednju Dalmaciju formiran je OK za Split; a od OK Knin i OK Šibenik formiran je OK Šibenik. Tako se broj okružnih komiteta sveo sa 8 na 5 (OK za Zadar, Šibenik, Split, Makarska, Dubrovnik). Od 1949. obuhvaćao je 19 komiteta od toga 15 kotarskih komiteta (Brač, Benkovac, Dubrovnik, Drniš, Hvar, Imotski, Korčula, Knin, Makarska, Metković, Sinj, Split, Šibenik, Vis, Zadar) i 4 gradska komiteta (Dubrovnik, Split, Šibenik, Zadar). Plenum oblasnog komiteta imao je 32 člana, od toga 9 članova biroa. Komitet čine sekretar komiteta, organizacioni sekretar, odjeli i komisije (Organizaciono-instruktorsko, Kadrovsko i Agitprop odjeljenje, Izborna komisija, Komisija za selo, Tajništvo). Odjeljenja su bila podijeljena na odsjeke i referade.