ARHiNET - Prvostupanjski sud u Splitu

Povijest:	Arhivsko gradivo stvaratelja se odnosi na povijesno razdoblje francuske uprave u Dalmaciji, od 1806. do 1813. godine i to na vrijeme sjedinjenja Dalmacije s Napoleonovim talijanskim kraljevstvom (1806-1809) i na vrijeme sjedinjenja u Ilirske pokrajine (1809-1813). Dolaskom Francuza u Dalmaciju 1806. mijenja se dotadašnja austrijska organizacija i uređenje sudstva. Na temelju Napoleonovog dekreta od 4. rujna 1806. godine, generalni providur za Dalmaciju, Dandolo, donosi 27. listopada 1806. provedbenu naredbu, tzv. Pravilnik (Regolamento organico della giustizia civile e punitiva per la provincia della Dalmazia) i uvodi novo uređenje sudstva koje je započelo s radom 1. siječnja 1807. Prema ovome Pravilniku uspostavljena je mreža sudova. Za Dalmaciju je vrijedio sljedeći ustroj: Prizivni sud (Corte d'Appello) u Zadru, Prvostupanjski sudovi (Tribunali di prima istanza) u Zadru i Splitu i 21 Pomirbeni sud (Giudici di Pace).
Sjedišta:	Split
Djelatnost:	Prvostupanjski sud u Splitu sudio je u građanskim i kaznenim postupcima. Osim u parnicama državnih tijela i imanja i u trgovinskim sporovima, nije mogao zaprimati tužbe ukoliko nisu prošle pokušaj pomirbe. Ako su vrijednosti sporova prelazile vrijednost od 150 do 200 fiorina ili godišnji prihod od 10 fiorina, nije postojalo pravo priziva na viši sud, a ako je vrijednost spora prelazila iznos od 200 fiorina ili prihod od 10 fiorina godišnje, tada s pravom na priziv. Kao drugostupanjski sud, rješavao je žalbene postupke protiv presuda pomirbenih sudova. U kaznenim parnicama, rješavao je postupke teže prirode, a koji nisu spadali u mjerodavnost pomirbenog suda. Sudilo se u vijeću četiri suca i u nazočnosti kraljevskog tužitelja. Odluka se donosila većinom glasova, ako su bili izjednačeni, donosila se presuda u korist suđenika. Pravo priziva na presudu imala je osuđena osoba.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Prvostupanjski sud je bio kolegijalno sudište za područje više kotareva. Splitski sud je imao jurisdikciju nad djelokrugom rada 11 pomirbenih sudova: Splita (s Klisom i Poljicima), Trogira, Omiša, Makarske (s Vrgorcem), Opuzena, Sinja, Imotskog, Nerežišća (Brača), Hvara, Visa, Korčule. Zaposlenici suda bili su: predsjednik, potpredsjednik, 8 sudaca, 2 kancelara, kancelarijski službenici, pisar i vratar i kraljevski tužitelj.