ARHiNET - Ban Kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije

Povijest:	Povijest institucije bana seže u doba dinastije narodnih vladara, kada je bio samostalni vladar županija Like, Gacke i Krbave, a kasnije kraljevski namjesnik. Dolaskom Arpadovića na vlast (1102.) jača uloga bana koji, zbog slabljenja središnje kraljevske vlasti, postaje njezin glavni predstavnik. U razdoblju 13. - 15. stoljeća ban vrši upravne (saziva Sabor i predsjedava mu, potvrđuje zaključke Sabora, osniva gradove i daje im povlastice, kuje novac i ubire daće, imenuje svojeg zamjenika, podbana i župane), vojne (vrhovni je zapovjednik vojske koju podiže insurekcijom) i sudske poslove (sudio je sâm i na sudskim skupštinama zajedno s plemićima). Dolaskom Habsburgovaca (1527.) počinju se mijenjati ovlasti bana. Sabor ga je samo potvrđivao, kralj ga je birao. Ban nije polagao prisegu Saboru, nego u Saboru kralju. On je od kralja dobivao naloge putem Ugarske kancelarije, a kasnije, zbog jačanja središnjih kraljevih ureda, i od Dvorske kancelarije i Dvorskog ratnog vijeća, ali i od Kraljevske ugarske komore. U isto je vrijeme ban provodio i zaključke Sabora. Odluke koje je donio ban morao je, kao i odluke Sabora, da bi one postale pravovaljane, potvrditi vladar. Ban, kojeg je Sabor imenovao vrhovnim kapetanom Kraljevstva, imao je pod sobom banderij od 1000 konjanika i banderije velikaša. Uslijed ustrojavanja Vojne krajine, došlo je do njegovih vojnih ovlasti. Ban je bio podređen tijelima vojne uprave i zapovjedništvu izvan Kraljevine, bez utjecaja Sabora. Također je izgubio pravo zapovjedništva nad većim dijelom Kraljevine (imenovan je vrhovnim kapetanom Kraljevine samo za područje Banske krajine, gdje je jedino imao položaj vrhovnog zapovjednika).
Sjedišta:	Zagreb ; Varaždin
Djelatnost:	Upravna djelatnost: predsjedanje sjednicama Sabora, predsjedatelj Hrvatskog kraljevskog vijeća. Vojna pitanja: briga za uzdržavanje vojske i pripremanje hrane, izvješća o pokretima turske vojske, nadzor nad okupljanjem banderijalne vojske, dopisi Dvorskog ratnog vijeća, naredbe zapovjednicima utvrda. Sudska djelatnost: predsjedatelj Banskog stola.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Zamjenik bana bio je podban (vicenbanus). Podbana je birao Sabor većinom glasova, dok je ban predlagao kandidate. Podban je dolazio iz redova najbogatijih plemića, a do 1756. bio je i veliki župan Križevačke i Zagrebačke županije, dok te dvije županije nisu dobile zasebne županijske uprave. Podban je sudjelovao u radu Oktavalnog suda, a od 1723. i u radu Banskog stola, kao banov zamjenik. U sastav banske kancelarije ulazio je i banski protonotar kojeg je birao Sabor na prijedlog bana. U drugoj polovici 18. stoljeća javlja se institucija banskog namjesnika. Najprije su bila birana dvojica namjesnika. Prvi je, obično zagrebački biskup, bio zadužen za pravne poslove, dok je drugi, velikaš u kojeg je kralj imao povjerenja, bio zadužen za vojne poslove. Uskoro je (1773.) kralj uveo samo jednog banskog namjesnika.