ARHiNET - Državni arhiv u Slavonskom Brodu

Povijest:	Prve tragove arhivske službe na području djelovanja Državnog arhiva u Slavonskom Brodu (Brodsko-posavskoj i Požeško-slavonskoj županiji) nalazimo već 1305. godine kada je požeški Kaptol kao «locus credibilis» («vjerodostojno mjesto») za izdavanje isprava imao u sakristiji škrinju za isprave. Nakon što je zajednički Ugarsko-hrvatski sabor donio 1764/1765 Odredbu o uvađanju i popisivanju arhiva svih «vjerodostojnih mjesta», te arhiva županija i gradova, a potom, nakon akcije koju je nastavilo Hrvatsko kraljevsko vijeće s ciljem sređivanja pitanja sistematiziranja i ispravnog čuvanja županijskih, gradskih i kaptolskih arhiva, i požeška Županija se ažurno uključuje u skrb za svoju pismohranu. Po zapisu Julija Kempfa (1864-1934), požeškog prosvjetno-kulturnog i društvenog djelatnika, doznaje se da ga je Zemaljski arhiv u Zagrebu 1902. imenovao za svog povjerenika. Upravitelj Kraljevskog Zemaljskog arhiva dr. Ivan Bojničić povjerio je 1908. sređivanje požeškog županijskog arhiva 18. i 19. stoljeća (do 1850.) Juliju Kempfu što je ovaj i učinio do 1910. godine. Inicijativom Julija Kempfa osnovan je 1924. Kulturno-historijski muzej u Požegi u koji je pohranjen i dio arhivske građe Požege i Požeštine. Pod nadzorom Emilija Laszovskog, upravitelja Kraljevskog Državnog arhiva u Zagrebu, arhivska građa Požeške županije pohranjena je 1927. u Kraljevskom Državnom arhivu gdje se i danas nalazi (danas je to Hrvatski državni arhiv). Prve pisane tragove o organiziranoj skrbi za arhivsku građu u «civilnom» Brodu nalazimo u Statutu grada o uređenju gradske uprave izdanog 1883. U njegovom 52. članku ističe se da: «Manipulaciju pisarsku ravna gradski perovođa, on vodi ujedno i registraturu, te je ravnatelj gradskih pisarnah i ujedno gradski arkivar.» Osnivanjem Gradskog muzeja u Brodu 1934. u njega se pohranjuje i najveći dio arhivske građe Broda i okolice. Zbog nagomilane dokumentacije, te neadekvatnog čuvanja arhivske građe i potrebe za njenim sistematskim prikupljanjem 1957. je inicirano osnivanje Arhiva u Slavonskom Brodu, a sukladno planu stvaranja nove mreže Arhiva u Hrvatskoj. Arhivski savjet Hrvatske je pozitivno odgovorio na ovu inicijativu. Sukladno tome 16. ožujka 1959. Odlukom Narodnog odbora kotara Slavonski Brod osnovan je Historijski arhiv Slavonski Brod za područje kotara: Slavonski Brod, Slavonska Požega i Nova Gradiška. Iste godine su osnovani i arhivski sabirni centri u Slavonskoj Požegi i Novoj Gradiški. Tijekom 1960. došlo je do nesporazuma u vezi financiranja Arhiva zbog čega se Odlukom NOK-a Slavonska Požega arhivski sabirni centar osamostalio i od 1. svibnja 1961. do 31. prosinca 1966. djeluje samostalno kao Historijski arhiv u Slavonskoj Požegi. Rješenjem Skupštine općine Slavonska Požega s nadnevkom od 17. prosinca 1966. ukinut je Historijski arhiv u Slavonskoj Požegi i pripojen Historijskom arhivu u Slavonskom Brodu kao njegov arhivski sabirni centar. Na zahtjev SO Pakrac i uz suglasnost Sabora SR Hrvatske Historijski arhiv u Slavonskom Brodu je svoju teritorijalnu nadležnost proširio i na bivšu SO Pakrac koja je do tada bila u nadležnosti Historijskog arhiva u Bjelovaru.Ukidanjem kotareva pravo osnivača Arhiva je 1963. prenijeto na bivšu SO Slavonski Brod, a bivše SO Slavonska Požega, Nova Gradiška i Pakrac su bile njegovi suosnivači. Arhivski sabirni centri u Slavonskoj Požegi i Novoj Gradiški su 1978. dobili status Odjela Historijskog arhiva u Slavonskom Brodu, a što su i danas. Nakon uspostave Republike Hrvatske pravo i dužnost osnivača Arhiva obavlja Ministarstvo kulture RH u okviru ovlasti Vlade od 27. svibnja 1994. Teritorijalnim preustrojem Republike Hrvatske 1992. godine područje djelovanja Arhiva proteže se na Brodsko-posavsku i Požeško-slavonsku županiju. Sukladno Naputku Ministarstva kulture RH od 21. siječnja 1993. a u «sklopu provedbe Obvezatnog naputka o usklađivanju statuta ustanova kulture s odredbama uredbi Vlade Republike Hrvatske od 4. kolovoza 1992.» izvršena je promjena naziva Historijski arhiv u Slavonskom Brodu u Povijesni arhiv u Slavonskom Brodu». U skladu sa Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima (N.N.105/1997.) promijenjen je naziv Povijesni arhiv u Slavonskom Brodu u Državni arhiv u Slavonskom Brodu.
Sjedišta:	Slavonski Brod
Djelatnost:	Državni arhiv u Slavonskom Brodu mjerodavan je na području Brodsko- posavske županije i Požeško- slavonske za gradivo I i II kategorije.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Razgranatu i i raznovrsnu djelatnost Arhiva odražava njegova organizacijska struktura koju danas čine: Odjel za zaštitu arhivskog i registraturnog gradiva izvan Arhiva; Odjel zaštite, obrade i korištenja arhivskog gradiva unutar Arhiva; Odjel općih poslova; Dokumentarno-informatički odjel; Odjel u Novoj Gradiški i Odjel u Požegi.