ARHiNET - Građevinska direkcija Ministarstva građevina Kraljevine SHS

Povijest:	Uredbom o ustrojstvu Ministarstva građevina, odnosno ukazom ministra od 25. lipnja 1919. godine, stvorena je najviša građevinska vlast na cjelokupnom teritoriju Kraljevine SHS. Ministar građevina upravljao je svim poslovima na cjelokupnom teritoriju Kraljevine, radio zakonske prijedloge, sastavljao godišnji proračun za struku i potrebe, bio nadležan za uređenje gradova i naselja, te provodio nadzor nad javnim radovima. Za vršenje zadataka Ministarstva građevina osnovano je osam (8) građevinskih direkcija, kojima je određen teritorij i krug rada kraljevskim ukazom, na prijedlog ministra građevina. Naredbom bana od 17. svibnja 1920. br. VIII-2050 oglašeno je da Građevna direkcija u Zagrebu počinje djelovati 1. lipnja 1920. Građevinska direkcija Zagreb djelovala je do uspostave Savske banovine, kada je 7. studenoga 1929. njezine poslove preuzelo Odjeljenje za trgovinu, obrt i industriju Savske banovine.
Sjedišta:	Zagreb (1920-1929)
Djelatnost:	Direkcija je provodila građevinsku upravu na teritoriju Hrvatske, Slavonije i Međimurja i bila je najviša građevinska oblast na svojem teritoriju. Kraljevski građevinski uredi u Hrvatskoj i Slavoniji preustrojeni su u građevinske sekcije. U svakom okrugu postojala je po jedna građevinska sekcija koja je bila pod neposrednim nadzorom građevinske direkcije kojoj je pripadala. U nadležnosti Građevinske direkcije bili su poslovi građevinske struke: projektiranje i izrada projekata, izrada i održavanje svih državnih zgrada, puteva i mostova, nadzor nad projektiranjem, izradom i održavanjem svih samoupravnih županijskih, okružnih, kotarskih i općinskih zgrada, puteva i mostova, uređenje gradova, naselja i toplica, nadzor nad parnim kotlovima u strojarskim postrojenjima, nadzor nad javnim radom privatnih inženjera, arhitekata i poduzetnika, određivanje i održavanje licitacija za odobrene radove na svom području do sto tisuća dinara vrijednosti i ustupanje u izradu, dok je za veće vrijednosti morala tražiti odobrenje Ministarstva građevina u Beogradu, podnošenje budžetskih prijedloga ministru za radove na svome području.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Građevinskom direkcijom upravljao je direktor koji je bio odgovoran za sve poslove. Postavljao je, unapređivao, otpuštao i kažnjavao osoblje svoga područja, te odobravao dopuste. Brinuo se za izdatke i materijalne potrebe preko računovodstva Ministarstva. Tražio je otvaranje kredita (do sto tisuća dinara) i izdavao naloge za isplatu. Na čelu pojedinih odjeljenja bili su imenovani šefovi odjeljenja - inspektori, šefovi odsjeka inježenjeri - arhitekti, pravni referenti i potreban broj inspektora, geometara, umjetnika, vještaka, građevinskih nadzornika i pomoćnog tehničkog i administrativnog osoblja. Građevinska direkcija imala je dva odjeljenja: 1. Opće odjeljenje (administrativno i računsko) koje je vršilo putem svojih odsjeka sve administrativne i računske poslove, pregledavalo sve podnesene tehničke elaborate, održavalo licitacije, odobravalo kolaudacije, obrađivalo personalne predmete, davalo stručna mišljenja, vodilo statistiku, rukovalo instrumentima i materijalom. 2. Stručno odjeljenje (inženjersko i arhitektonsko), koje je imalo je pododsjeke za putove, mostove, geodetske poslove, strojarsko elektro-tehničke poslove, održavanje starih zgrada i projektiranje novih. U svakom okrugu postojala je po jedna građevinska sekcija koja je bila pod neposrednim nadzorom građevinske direkcije kojoj je pripadala. Na čelu se nalazio šef-najstariji injženjer ili arhitekt.