ARHiNET - Zemaljska komisija za ratnu štetu

Povijest:	Zemaljska komisija za ratnu štetu Federalne Hrvatske osnovana je temeljem Uredbe o osnivanju Državne komisije za ratnu štetu (Zbornik zakona, 1945., sv. III., br. 203, str. 185) od 2. travnja 1945. godine. U članku 5 navedene Uredbe kaže se da će se kao organi Državne komisije za ratnu štetu u federalnim jedinicama obrazovati Zemaljske komisije za ratnu štetu, koje će prikupljati podatke o ratnoj šteti, izvršiti provjeru i procjenu prijavljene štete u dotičnoj federalnoj jedinici. Državna komisija rukovodi radom zemaljskih komisija, koje svoje zadatke vrše preko sreskih (okružnih) komisija za ratnu štetu i mjesnih narodnih odbora. Djelovati je prestala početkom 1947., iako je spomenuta Uredba o osnivanju formalno stavljena van snage tek 1954. godine
Sjedišta:	Zagreb
Djelatnost:	U Pravilniku o prijavljivanju i utvrđivanju ratne štete (SL 44/1945) od 10. lipnja 1945. godine, uz uputstva za podnošenje prijava, precizirani su zadaci i navedena razgraničenja nadležnosti zemaljskih, okružnih i državne komisije, kao i mjesnih narodnih odbora. Komisija je prikupljala podatke o šteti koju su učinile vojne i druge vlasti, organizacije, ustanove i pojedinci onih država koje su bile u ratnom stanju s Jugoslavijom i njihovi pomagači u vremenu od 6. travnja 1941. godine do kraja rata. Riječ je o šteti na imovini države, njenih poduzeća, ustanova i građana, koja je pod upravom FH, osim za slučaj imovine pod upravom mjesnih narodnih odbora. Također je prikupljala podatke o šteti počinjenoj životu, zdravlju, tijelu, slobodi i časti građana. Osim prikupljanja podataka, Komisija je vršila njihovu provjeru te procjenu prijavljene štete. Komisija je primala i žalbe protiv zaključaka kotarskih komisija za ratne štete.