ARHiNET - Matica hrvatska

Povijest:	Počeci Matice hrvatske sežu u 1842. godinu, kada je unutar Ilirske čitaonice u Zagrebu, osnovana Matica ilirska, kao novčana glavnica za potrebe izdavanja klasika hrvatske književnosti i drugih korisnih knjiga na hrvatskom jeziku. Matica ilirska se osamostaljuje tek 1850. godine, nakon zabrane rada Ilirske čitaonice. Godine 1874. preimenovana je u Maticu hrvatsku. Pored članova zakladnika, tj. utemeljitelja, u Matičinom radu sudjeluju značajni javni i književni djelatnici, kao članovi-radnici, te povjerenici koji promiču njezin rad na terenu, prodaju njezina izdanja i privlače novo članstvo, tzv. prinosnike. Mreža povjerenika djeluje i izvan prostora Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije - u Istri, Bosni i Hercegovini, slovenskim zemljama, Beču. Od 1924. Matica osniva pododbore za jačanje djelatnosti MH u gradovima i mjestima izvan Zagreba. Nakon 2. svjetskog rata njen djelokrug se bitno proširuje. U gradovima i mjestima Hrvatske osniva podružnice, a od 1953. i pododbore ili djeluje putem povjerenika u manjim sredinama. Od 1956. radi promicanja društvenog života Matica osniva čitaonice, klubove i sl., te donosi odluku o osnivanju posebnih odjela za realizaciju osnovne djelatnosti: knjižare, papirnice, antikvarijate i samostalne izdavačke kuće. Temeljem te odluke 1960. godine osniva Nakladni zavod Matice hrvatske. Djelatnost Matice osobito jača od 1970, kada osniva brojne odbore i komisije za čitav niz djelatnosti. U razdoblju 1970.-1971. osniva podružnice među hrvatskim iseljenicima širom Europe i uključuje se aktivno u Hrvatsko proljeće, te konačno, prestaje s radom 1972. Do obnove rada MH došlo je 1990. godine.
Sjedišta:	Zagreb
Djelatnost:	Isprva je Matica orijentirana na opće prosvjećivanje i unapređenje hrvatske književnosti, tiskanjem djela hrvatskih književnika. Od 1842. Matica tiska časopis "Kolo", koji je izašao u 7 svezaka, od 1852. do 1857. zabavni i poučni list "Neven", od 1869. do 1903. "Vijenac", a od 1906. do 1909. "Glas Matice hrvatske". Nakon 1874, kada su u njoj aktivni Ivan Kukuljević Sakcinski i Tadija Smičiklas, razvija značajnu djelatnost u tiskanju znanstvene literature. U razdoblju 1905-1943 Matica izdaje časopis "Hrvatsko kolo". Godine 1928. pokrenuta je "Hrvatska revija", koja izlazi do 1944. godine. Nakon 2. svjetskog rata obnovljeno je tiskanje "Hrvatskog kola", da bi mu 1963. bio vraćen izvorni naziv "Kolo". U poslijeratnom razdoblju Matica u svoju djelatnost uključuje i širenje slavenske književnosti, unapređenje glazbene i likovne umjetnosti i pomaganje zaslužnih umjetnika. Osniva čitaonice, organizira večeri poezije, znanstvene skupove i druge manifestacije povodom obljetnica hrvatskih književnika ili značajnih povijesnih događaja, uz što su vezani i izdavački projekti. Od 1955. zajedno s Maticom srpskom, radi na projektu Pravopisa odnosno Rječnika hrvatskog ili srpskog jezika. Nakladna djelatnost osobito jača tijekom 1960-ih, nakon osnutka Nakladnog zavoda Matice hrvatske. U tom razdoblju Matica pokreće i niz novih časopisa: "Hrvatski dvotjednik", "Život umjetnosti", te 1971. "Hrvatski tjednik".
Unutarnji ustroj / genealogija:	Od 1842. do 1848. djelovanje Matice se odvijalo putem tijela Ilirske čitaonice, s prekidom 1848-1850, a od 1850. se pojavljuju samostalna tijela Matice ilirske: Velika skupština, Ravnateljstvo, Gospodarski i Književni odbor. Nakon preimenovanja u Maticu hrvatsku 1874, pored velike skupštine, djeluje uprava koja uključuje književno-umjetnički i gospodarski, te izvršni odbor. Nakon 2. svjetskog rata broj tijela je povećan, pa tada djeluju Glavna skupština, Nadzorni i Upravni odbor, te 3 stalne komisije: Književna, Gospodarska i Komisija za pripremanje poučnih knjiga i redovnih izdanja, a po potrebi i druge. Od 1953. umjesto Komisije za pripremanje poučnih knjiga i redovnih izdanja, djeluje Komisija za rad s pododborima, članovi-radnici djeluju kroz odsjeke, te se pojavljuje plenum ili plenarna skupština, kao tijelo sastavljeno od članova Upravnog i Nadzornog odbora, pročelnika odsjeka i predstavnika pododbora - s funkcijom usmjeravanja rada Matice između glavnih skupština. Plenum je 1966. zamijenjen Glavnim odborom, sličnog sastava i funkcija. Od 1968. djeluje časni sud i to časni sud ogranaka u prvoj instanci, a časni sud glavnog odbora u drugoj instanci. Usvajanjem posljednjih pravila iz 1970. broj odbora i povjerenstava se značajno povećava. Pored izdavačke i gospodarske komisije djeluju sljedeće komisije: Komisija za veze s ograncima, Komisija za kulturne veze s inozemstvom, Komisija za organizacijsku strukturu MH, Komisija za suradnju s kulturnim i jezičnim društvima, Komisija za jezična pitanja, Komisija za znanstvena savjetovanja, te Odbor za hrvatsku kulturnu i političku povijest i Odbor za nagrade MH.