ARHiNET - Prezidijum Sabora Narodne Republike Hrvatske

Povijest:	Prezidijum Sabora Narodne Republike Hrvatske osnovan je kao Predsjedništvo ZAVNOH-a, 9. svibnja 1944. godine, na temelju odluke o ZAVNOH-u kao kao vrhovnom zakonodavnom i izvršnom narodnom predstavničkom tijelu i najvišem organu državne vlasti demokratske Hrvatske (NN 2/1945). Predsjedništvo ZAVNOH-a je najviši predstavnički, a neko vrijeme i izvršni organ vlasti, od osnivanja ZAVNOH-a do osnivanja Narodne vlade Hrvatske (1945-1953). Odlukom o Narodnoj vladi Hrvatske (NN 2/1945) Predsjedništvo ZAVNOH-a mijenja naziv u Predsjedništvo Narodnog Sabora Hrvatske. Nedugo zatim, Zakonom o imenu NR Hrvatske (NN 34/1946) Predsjedništvo Narodnog Sabora Hrvatske mijenja naziv u Prezidijum Sabora Hrvatske. Ustavnim zakonom NR Hrvatske o osnovama društvenog i političkog uređenja i republičkim organima vlasti (NN 9/1953) ukinut je Prezidijum Sabora NRH, a njegova ovlaštenja preuzima najviši organ izvršne vlasti u SR Hrvatskoj - Izvršno vijeće Sabora (NN 9/1953). Ustavom SRH iz 1974. godine ponovno je osnovan najviši predstavnički organ Predsjedništvo SRH (1974-1990).
Sjedišta:	Zagreb
Djelatnost:	Prema Ustavu NRH najviši organ državne vlasti Narodne Republike Hrvatske je Sabor NRH (NN 7/1947). Prezidijum Sabora NR Hrvatske imao je široki djelokrug nadležnosti. Predstavljao je u zemlji narodni suverenitet NR Hrvatske, sazivao je i zaključivao zasjedanje Sabora, raspisivao izbore za Sabor, donosio ukaz o njegovom raspuštanju, proglašavao zakone, vršio pravo pomilovanja i ostale poslove koji su mu Ustavom i zakonom stavljeni u nadležnost. Prema Zakonu od 22. siječnja 1947. (NN 8/1947) ustavne odredbe bile su dopunjene Zakonom o Prezidijumu Sabora NRH. Prema tom Zakonu, uz ostalo, Prezidijum Sabora obavljao je i slijedeće poslove: objavljivao je promjene ili dopune Ustava NRH; poništavao je i ukidao odredbe, upute, naredbe i rješenja Vlade NRH, ako nisu u skladu s Ustavom NRH, sa saveznim zakonom i sa zakonom NRH; davao je i opće smjernice, ukaze, pomoć i obavljao nadzor nad radom svih Narodnih Odbora, te mogao poništiti ili ukinuti njihove nezakonite ili nepravilne akte; primao je zakletvu Vlade ili pojedinih njenih članova prije stupanja na dužnost ; u vremenu između dva zasjedanja Sabora obavljao je nadležnosti Sabora u pogledu odgovornosti i polaganja računa Vlade NRH o njenom radu. U poslovima iz svog djelokruga Prezidijum Sabora izdavao je ukaze, uputstva i rješenja, koja je potpisivao predsjednik ili tajnik. Prezidijum Sabora odgovoran je za svoj rad Saboru. Sabor može opozvati Prezidijum i izabrati novi, kao i razriješiti dužnosti pojedine članove i izabrati nove, i prije nego istekne vrijeme, za koje je izabran Sabor.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Prezidijum Sabora prema Pravilniku o ustroju bio je podijeljen na četiri odjela: kabinet predsjednika, tajništvo, odjel za izgradnju narodne vlasti i odjel za pomilovanja.