ARHiNET - Republički sekretarijat za financije Socijalističke Republike Hrvatske

Povijest:	Republički sekretarijat za financije Socijalističke Republike Hrvatske je osnovan 1956. Zakonom o organima uprave u Narodnoj Republici Hrvatskoj (NN 23/1956) kao Državni sekretarijat za poslove financija Narodne Republike Hrvatske. Ustavnim zakonom o provođenju Ustava Socijalističke Republike Hrvatske 1963. (NN 15/1963) mijenja ime u Republički sekretarijat za poslove financija, te 1965. Zakonom o republičkoj upravi (NN 15/1965) posljednji put mijenja naziv u Republički sekretarijat za financije pod kojim kontinuirano nastavlja djelovati do 1990. godine kada se ukida Zakonom o ustrojstvu republičke uprave (NN 41/1990).
Sjedišta:	Zagreb (1956-1990)
Djelatnost:	Republički sekretarijat za financije SRH formalno započinje djelovati 1. lipnja 1956. Odlukom o prestanku sa radom ukinutih i otpočinjanju sa radom osnovanih republičkih organa uprave (NN 26/1956) preuzevši prema Uredbi o prenošenju poslova u nadležnost republičkih organa uprave (NN 38/1956) poslove Državnog sekretarijata za opću upravu i budžet, Državnog sekretarijata za poslove narodne privrede i Izvršnog vijeća Sabora SRH. U osnovi, Sekretarijat je vodio brigu oko provođenja zakona financijske prirode, propisa i mjera koji su se odnosili na formiranje i kretanje državnog prihoda i dohotka, prihoda i dohotka fondova radnih i drugih organizacija, financiranje društveno-političkih organizacija, osiguranja imovine i osoba, te je donosio kreditno-monetarne mjere i zakonodavne mjere na području doprinosa, poreza i taksi. Izrađivao je i pratio izvršenje osnovnih bilanci republičkih sredstava, pripremao, izrađivao i pratio izvršenje republičkog budžeta i njegovog završnog računa, kao i završnog računa republičkog rezervnog fonda, pratio je izvršenje neprivrednih investicija koje se financiraju iz republičkog budžeta, te je pratio i analizirao financiranje putem fondova. Osiguravao je i izvršavanje zakona, propisa i mjera u oblasti imovinsko-pravnih odnosa, te je nadzirao rad banaka i kreditnih ustanova koje su osnivali republički organi. U svojstvu drugostupanjskog tijela rješavao je upravne predmete u različitim postupcima imovinsko-pravnih izvlaštenja, u upravnim postupcima odnosnima na poreze, doprinose i takse, te je „omogućavao“ polaganje stručnih ispita za zvanja iz financijske struke, a do 1968. i iz geodetske struke. Prilikom ukidanja, Zakonom o ustrojstvu republičke uprave (NN 41/90) Ministarstvo financija Republike Hrvatske u svoj resor preuzima obavljanje njegovih poslova vezanih uz budžet, porezni sustav i poreznu politiku, banke i kreditno-monetarne mjere, osiguravanje osoba i imovine, nadzor i inspekcijske poslove nad porezima, taksama, igrama na sreću i provođenjem poslova o republičkim rezervama, poslove carinskog sustava i financijske odnose s inozemstvom, te pripremu zakona i drugih propisa financijskog karaktera.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Osnovne podatke o ustroju Republičkog sekretarijata za financije SRH pronalazimo u predmetima unutar podserije 2.4. Uredsko poslovanje sekretarijata ovoga fonda koji nam daju presjek administrativnih promjena unutar Sekretarijata 1950-ih, 1960-ih, 1970-ih i 1980-ih godina. Broj organizacijskih jedinica se tijekom navedenih godina smanjivao odnosno povećavao, no Sekretarijatom je uvijek upravljao sekretar sa svojim zamjenicima. U sastavu su kao organizacijske jedinice, kroz različite promjene imena, uvijek bili Kabinet sekretara, odjel koji se bavio poslovima proračuna (budžeta), odjel/uprava za prihode, pravni odjel, te odjel za opće poslove. Zbog specifičnosti obavljanog posla unutar Sekretarijata su se kao njegovi sastavni dijelovi, pa zatim kao samostalna tijela, izmijenjivale određene organizacijske jedinice (Uprava prihoda, Republički inspektorat prihoda, Republički financijski inspektorat, Uprava za imovinsko-pravne poslove), jednako kao i administrativni poslovi (za Republičku komisiju za procjenu šteta i Fond federacije za kreditiranje bržeg razvoja privredno nedovoljno razvijenih republika i autonomnih pokrajina) koje je Sekretarijat obavljao za druga repulička tijela. Tako u sastav Sekretarijata 1956. Zakonom o organima uprave u Narodnoj Republici Hrvatskoj (NN 23/1956) iz Državnog sekretarijata za opću upravu i budžet ulazi Uprava prihoda. Njezine poslove do 1973. obavljaju Odjel prihoda od stanovništva/Odjel za sredstva u privredi (1958-1966) odnosno Grupa za prihod (1966-1973). Godine 1973. Zakonom o upravama prihoda (NN 11/1973) ponovno se osniva kao posebna organizacijska jedinica unutar Sekretarijata pod nazivom Republička uprava prihoda. Dvije godine kasnije prema Zakonu o upravi društvenih prihoda (NN 10/1982) mijenja ime u Republička uprava društvenih prihoda, pa 1990. Zakonom o ustrojstvu republičke uprave (NN 41/1990) ponovno postaje Uprava prihoda unutar tadašnjeg Ministarstva financija RH. Godine 1993. potpuno se osamostaljuje i postaje današnja Porezna uprava prema Zakonu o poreznoj upravi (NN 75/1993). Jednako kao i Uprava prihoda, u sastavu Sekretarijata se 1956. spominje i Republički inspektorat prihoda, koji kroz cijeli svoj vijek djelovanja ostaje integralni dio rečenog Sekretarijata. Zakonom o upravama prihoda (NN 11/1973) ponovno se 1973. osniva kao zasebna organizacijska jedinica Sekretarijata. Sastavni dio Sekretarijata 1956. Zakonom o organima uprave u NRH (NN 23/1956) postaje i Republički financijski inspektorat, dotad organizacijska jedinica imena Republička financijska inspekcija Državnog sekretarijata za poslove narodne privrede NRH. Inspektorat je osnovan 1954. godine Uredbom o osnivanju republičke financijske inspekcije (NN 3/1954). Ukinut je 1959. Zakonom o društvenom knjigovodstvu (SL 43/1959) kada prelazi u sastav Službe društvenog knjigovodstva. U vremenskom razdoblju 1956-1968. Sekretarijat je vršio nadzor nad radom Geodetske uprave, koja je 1968. donošenjem Zakona o upravi (NN 40/1968) počela egzistirati kao Republička geodetska uprava Socijalističke Republike Hrvatske. Unutar Sekretarijata je u vremenskom razdoblju 1956-1971. kao sastavna organizacijska jedinica djelovala Uprava za imovinsko-pravne poslove u navedenom vremenskom razdoblju, nakon razdoblja rascjepkanosti 1953-1956. godine između više republičkih tijela, unutar Sekretarijata ujedinjuje obavljanje svih imovinsko-pravnih poslova (agrarna reforma, kolonizacija, poljoprivredno zemljišni fond, eksproprijacija, komasacija, uzurpacija zemljišta u društvenom vlasništvu, uređenje imovinskih odnosa reorganiziranih seljačkih radnih zadruga, nacionalizacija, poslovi imovine stranih državljana). Godine 1971. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o upravi (NN 31/1971) se osamostaljuje kao Republička uprava za imovinsko-pravne poslove Socijalističke Republike Hrvatske. Sudeći prema prepisci predmetnog Sekretarijata sa Izvršnim vijećem Sabora SRH, Republički sekretarijat za financije je obavljao administrativne poslove hrvatskog ogranka Radne organizacije Fonda federacije za kreditiranje bržeg razvoja privredno nedovoljno razvijenih republika i autonomnih pokrajina, čije sjedište je bilo u Beogradu. Osnovni posao navedenog Fonda je bilo osiguranje i evidencija financijskih sredstava koji su se preko posebnog računa pri Službi društvenog knjigovodstva, kao kredit davali republikama i autonomnim pokrajinama Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Financijska sredstva su se osiguravala 60% od republičkih proračunskih organizacija udruženog rada, a 40% od organizacija udruženog rada koje obavljaju privrednu djelatnost. U vremenskom razdoblju 1972-1990. Republički sekretarijat za financije SRH je obavljao administrativne poslove Republičke komisije za procjenu štete SRH.