ARHiNET - Republička konferencija Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske

Povijest:	Socijalistički savez radnog naroda Hrvatske nastao je 1944. pod imenom Jedinstvena narodnooslobodilačka fronta Hrvatske, po uzoru na pokret Narodne fronte prije II. svjetskog rata. Na sastanku u Topuskom 18. svibnja 1944. formiran je Izvršni odbor JNOF-a. Pored predstavnika KPH, kao vodeće političke opcije u antifašističkom pokretu, u Odbor su ušli članovi dijela HSS-a koji su pristupili antifašističkom pokretu, članovi Srpskog kluba vijećnika ZAVNOH-a, AFŽ-a, USAOH-a, ugledni pojedinci i predstavnici drugih organizacija. > Nakon I. konstitutivnog kongresa Narodne fronte Jugoslavije 5.-7. srpnja 1945. održan je 13.-15. listopada I. kongres Narodne fronte Hrvatske na kojem je usvojen Statut te izabran Zemaljski odbor (nakon II. kongresa 1949. naziva se Glavni odbor). Na IV. kongresu NFJ 1953. Narodna fronta mijenja ime u Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije. Posljednje veće organizacijske promjene usvojene su na VI. kongresu SSRNH. U proljeće 1990. u procesu raspada socijalističkog sustava iz SSRNH nastala je Socijalistička stranka Hrvatske, od 1994. pod nazivom Akcija socijaldemokrata Hrvatske.
Sjedišta:	Zagreb (1945 - 1990)
Djelatnost:	Tijekom II. svjetskog rata NF okuplja pristaše raznih političkih opcija i grupa, istaknute javne osobe te uopće široke slojeve stanovništva u jedinstven antifašistički pokret, no u stvarnosti organizacija je bila pod čvrstim utjecajem KPH koja je na taj način sebi osiguravala vodeću ulogu u pokretu. Zadaća NF-a je bila opskrba partizanskih postrojbi hranom, sanitetskim materijalom, odjećom i obućom, mobilizacija stanovništva u partizane, propaganda NOB-a te priprema za poslijeratnu obnovu i izgradnju zemlje. Nakon rata, kao organizacija pod utjecajem KPH, NF se aktivirao na pripremama izbora za Ustavotvornu skupštinu, u skladu s time na razbijanju oporbene djelatnosti te izgradnji novouspostavljenoga socijalističkog poretka. Bavio se širokim spektrom aktivnosti, od organiziranja radnih akcija za popravljanje i izgradnju stambenih objekata, javnih institucija i prometnica, zbrinjavanja žrtava rata, različitih humanitarnih akcija, do opismenjavanja i obnavljanja kulturnog života. U kasnijim razdobljima, koncipiran kao najmasovnija društveno-politička organizacija i kao najšira osnova za društveno i političko djelovanje građana u socijalističkom sustavu, SSRNH je trebao stvarati uvjete za sudjelovanje svih građana u društvenom i političkom životu. U SSRNH građani su mogli raspravljati o društvenim pitanjima i pokretati političke inicijative, usklađivati mišljenja, utvrđivati političke stavove za njihovo rješavanje, usmjeravati društveni razvoj, ostvarivati svoja prava i interese, unaprjeđivati socijalističke odnose te davati prijedloge i smjernice svojim delegatima u društveno-političkim zajednicama. U SSRNH građani su mogli sudjelovati kao pojedinci u organizacijama SSRNH, društveno-političkim organizacijama i udruženjima građana te drugim oblicima samoupravnog i društvenog djelovanja.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Najviši organ NFH bio je od 1946. Zemaljski kongres (od 1949. Republički kongres). Između dva kongresa organizacijom upravlja Zemaljski odbor (od 1949. Glavni odbor). Iz svojih redova Zemaljski odbor bira Predsjedništvo i Tajništvo. Od 1949. Glavni odbor iz svojih redova bira Izvršni odbor i Tajništvo. Na nižim razinama djeluju oblasni, okružni, kotarski i gradski odbori te osnovne organizacije. Od 1953. najviši organ SSRNH je Kongres. Između dva kongresa organizacijom upravlja Glavni odbor. Iz svojih redova Glavni odbor bira Izvršni odbor i Sekretarijat koji imaju svoja pomoćna tijela (komisije, grupe i odbore). Za nadzor financijskog poslovanja bio je nadležan Nadzorni odbor. Na nižim razinama djeluju kotarske, gradske, općinske i mjesne konferencije te skupštine osnovnih organizacija na čelu sa svojim odborima. Od 1967. najviši organ SSRNH je Kongres na kojem se bira Republička konferencija. Organi Republičke konferencije bili su Predsjedništvo i Izvršni odbor (od 1971. Tajništvo). Kao stalna i povremena radna tijela Konferencije postojale su sekcije, odbori, komisije, grupe i savjeti. Postojali su još Nadzorni odbor i Administrativno-financijska komisija. Na nižim razinama djeluju konferenecije SSRNH zajednica općina, gradskih zajednica općina, općinske konferencije, mjesne konferencije te podružnice.