ARHiNET - Državni arhiv u Rijeci

Naziv:	Državni arhiv u Rijeci
Tip imatelja:	Arhiv s pravom nadzora
Oznaka:	DARI
Nadležni arhiv:	Državni arhiv u Rijeci
Historijat:	Državni arhiv u Rijeci
Status:	Javni
OIB/MB:	3321088

Sjedište:	Hrvatska Rijeka Park Nikole Hosta 2
Telefon:	051/336-445
Fax:	051/336-447
E-mail:	drzavni-arhiv@ri.t-com.hr
Web:	http://www.riarhiv.hr

Godina osnutka:	1926.
Vrsta ustanove:	državni arhiv
Pravni oblik:	javna ustanova
Niža tijela:	Sabirni centar Senj [DARI-SCSE]
Politika akvizicija:	Državni arhiv u Rijeci preuzima po službenoj dužnosti gradivo državnih tijela, ustanova, javnih poduzeća i drugih javnih službi koji djeluju na području teritorijalne nadležnosti arhiva. Arhiv posjeduje i brojne fondove javnih djelatnika i obitelji koji su djelovali na riječkom i istarskom području, fondove raznih privatnih organizacija (udruga, poduzeća i dr) i zbirke gradiva o povijesti ovoga kraja koji su većim dijelom prikupljeni otkupom ili poklonom. U Arhivu se nalazi i gradivo Rječkog gubernija vraćeno iz Beča i Mađarske na temelju Trianonskog sporazuma.
Nadležnost:	Arhiv obavlja djelatnost na području Primorsko-goranske županije te Grada Senja. Arhiv obavlja arhivsku službu u odnosu na arhivsko i registraturno gradivo državnih tijela, pravnih osoba s javnim ovlastima i javnih službi koje obavljaju djelatnost na području djelovanja Arhiva. Sabirni centar u Senju osnovan je na temelju Mišljenja Hrvatskog arhivskog vijeća 2003.
Gradivo:	U Arhivu se čuva preko 6.500 dužnih metara gradiva u 990 fondova i zbirki koje se odnosi na na šire područje Istre, Hrvatskoga primorja i Kvarnerskih otoka i Grada Senja. Najstariji dokument potječe iz 1201. godine. Osobitu vrijednost među starijim gradivom predstavljaju Zbirka povelja i listina (od 1201. godine), Zbirka matičnih knjiga (od 1560. godine) i Statuti općina (od 1423. godine). Gradivo o razvoju Rijeke jedinstveno je zbog specifična statusa grada u povijesti, kao i gradivo iz razdoblja odvojenosti Istre, Rijeke i Kvarnera od hrvatskih teritorija. Gradivo starijeg razdoblja pisano je pretežito latinskim, talijanskim, a ponešto i hrvatskim jezikom. U drugoj polovici 19. stoljeća prevladava njemački, mađarski i hrvatski jezik, dok je gradivo iz vremena talijanske uprave (1918-1943) pretežito pisano talijanskim jezikom. Posebno značenje imaju dokumenti ispisani hrvatskim pismom glagoljicom. Knjižnični fond se sastoji od 4.949 knjiga i 491 naslova periodike s ukupno 17.166 svezaka.

Radno vrijeme:	Čitaonica je otvorena od ponedjeljka do petka od 8.00 do 13.00 sati, a srijedom uz najavu i od 15.00 do 18.00 sati.
Uvijeti korištenja:	Arhivsko se gradivo može naručiti osobno u čitaonici, pismeno, telefonom, telefaksom ili elektroničkom poštom. Gradivo naručeno do 12.00 sati dobiva se sljedeći dan, a ono naručeno poslije 12.00 sati tijekom iduća dva dana.
Opis zgrade(a):	Od utemeljenja 1926. godine Državni arhiv u Rijeci je smješten u istoj zgradi - bivšoj rezidenciji nadvojvode Josipa, rođaka austrijskog cara i hrvatskog kralja Franje Josipa I. Zbog razmirica s Carem, nadvojvoda Josip se morao nastaniti u ugarskom dijelu Monarhije te je tako našao odredište u Rijeci. Ovdje je kupio negdanju ladanjsku vilu riječkog patricija Mihovila Androche s kraja 17. stoljeća te je dao proširiti i dograditi prema nacrtima riječkog arhitekta Rafaela Culottia. Rekonstrukcija rezidencije dogotovljena je 1895, a Rijeka je njome dobila jednu od najskladnijih palača s prijelaza stoljeća, izgrađenu u elegantnom historicizmu. Okoliš zgrade bio je uređen kao engleski park oplemenjen mnoštvom egzotičnih biljaka i pretvoren u jedan od najljepših botaničkih vrtova ovoga dijela Europe. U ovoj zgradi danas se nalaze uprava, uredi, čitaonica, predavaonica i izložbeni prostor. Od 2000. godine uz matičnu zgradu Državni arhiv dobio je na korištenje dvije zgrade u Vodovodnoj ulici, br. 2 i 5. Zgrada u Vodovodnoj 5 građena je između 1883. i 1941. za namjenu tvornice kože, potom lijevaonice i tvornice strojeva Matteo Skull, a zgrada Vodovodna 2 od 1941. do 1942. godine za "dopolavoro" - radnički društveni dom istoimene lijevaonice. Projekt ovih zgrada u međuratnom razdoblju radio je riječki arhitekt Nereo Bacci. U poslijeratnom razdoblju u ovim je zgradama bila tvornica "Rade Končar", a sada su u vlasništvu Grada Rijeke. Ove zgrade prvi su primjer adaptacije industrijske arhitekture za kulturnu namjenu u Rijeci.
Lokacija:	Karta s lokacijom nalazi se na http://www.riarhiv.hr/kontakt.html.

Usluge istraživanja:	Čitaonica Arhiva ima 20 mjesta, a istraživačima je dostupan i čitač mikrofilmova. Osoblje u čitaonici i Odjel za arhivsko gradivo pružaju stručnu pomoć u korištenju obavijesnih pomagala, naručivanju gradiva, istraživanju i istraživačkim uslugama Arhiva.
Ostale usluge:	U Arhivu se izrađuju fotokopije, mikrosnimke i digitalne preslike arhivskoga gradiva. Uvezano arhivsko gradivo može se umnažati samo mikrofilmiranjem ili digitaliziranjem.
Javni sadržaji:	Arhiv ima malu predavaonicu s 40 mjesta te reprezentativne izložbene dvorane u salonu palače u kojima tijekom radnog vremena posjetitelji mogu pogledati predstavljene izložbe

Identifikator:	HR-DARI / IM 41
Pravila ili propisi:	Međunarodni standard za opis imatelja arhivskog gradiva (ISDIAH), prvo izd. Pariz, 2008
Status zapisa:	izmijenjena inačica
Podrobnost:	djelomičan
Jezik opisa:	hrvatski
Pismo opisa:	latinica