ARHiNET - Poglavarstvo slobodnog i kraljevskog grada Varaždina (fond)

HR-DAVŽ-2 - Poglavarstvo slobodnog i kraljevskog grada Varaždina (fond)

Naziv:	Poglavarstvo slobodnog i kraljevskog grada Varaždina (fond)
Signatura:	HR-DAVŽ-2
Imatelj:	Državni arhiv u Varaždinu
Skraćeni nazivi:	PSKGV (hrvatski)
Alternativni nazivi:	Magistratus liberae et regiae civitatis Varasdinensis (hrvatski)
Razdoblje:	1209 - 1850
Arhivske jedinica:	241 d/m
Tehničke jedinica:	1027 knj. ; 1676 kom. ; 863 kut. ; 20 svež

Odgovornost:

Grad Varaždin. Poglavarstvo (stvaratelj) (1209-1850)
Obitelj Vragović (drugo) (16.-17.st.) (Članovi obitelji Vragović spominju se u Zapisnicima poglavarstva grada Varaždina kao sudionici u privatno-pravnim predmetima. Zapisnici iz tog razdoblja objavljeni su u izdanju Državnog arhiva u Varaždinu, a članovi obitelji spominju se u sv. 1-7.)

Povijest jedinice:

Gradivo nastalo djelatnošću varaždinskog gradskog poglavarstva čuvalo se u početku u kućama gradskih bilježnika. Markgrof Juraj Brandenburški 1523.g. poklanja gradu "kamenu kuću" za gradsku vijećnicu, te se od 16.st. u njoj čuva gradski arhiv. No, gradski bilježnici i dalje dio isprava i spisa drže u svojim privatnim kućama, a gradski je arhiv u prilično nesređenom stanju. U 19. stoljeću razdijeljen je stariji dio arhiva, koji ostaje u gradskoj vijećnici, od novog gradiva, koje nekoliko puta mijenja mjesto pohrane. Tako je taj dio arhiva najprije smješten u zgradi Gimnazije, a zatim u kući Zaklade Horvat u Pavlinskoj ulici. Godine 1928. cjelokupno je gradivo nastalo djelovanjem gradskog poglavarstva ponovno smješteno u gradsku vijećnicu. Godine 1930. odlučeno je da se arhiv smjesti u sjeveroistočnu kulu varaždinskog Starog grada, kamo je najveći dio i preseljen 1932.g. Godine 1938. ovo je gradivo preseljeno u objekt Žitnica, smješten južno uz Stari grad. Ovaj je objekt za potrebe arhiva dodatno uređivan 1949. i 1950.g, te je u njemu od osnutka 1950.g. smješten i Arhiv grada Varaždina, kao samostalna arhivska ustanova. Tada je u Arhiv preuzeto i cjelokupno gradivo fonda. Uz gradivo, koje je već bilo smješteno u Žitnici, preuzet je i Radikalni arhiv od Gradskog muzeja u kojem je pohranjen 1946.g., a preostali dio fonda pruzet je od Gradskog narodnog odbora Varaždin.

Sadržaj jedinice:	Gradivo ovoga fonda nastalo je radom gradske uprave tijekom sedam stoljeća, a čine ga razne vrste isprava (privilegiji, darovnice, mandati, acta), popisnici (elenki), kazala, koncepti zapisnika, čistopisi zapisnika i spisi.
Izlučivanju:	Gradivo se ne izlučuje. Trajno čuvanje.
Vrste medija:	Pergamena ; Papir
Vrste građe:	isprave ; spisi ; crtež
Stupanj sređenosti:	Arhivistički sređeno
Plan sređivanja:	Do 16.st. o stanju gradskog arhiva brinu se bilježnici, a gradski je arhiv u prilično lošem stanju. Smještaj arhiva u novu gradsku vijećnicu pridonio je kvalitetnijem čuvanju, ali se to nije znatnije odrazilo i na stupanj njegove sređenosti. Tako je Komisija Ugarske dvorske komore 1750.g. utvrdila da postoji vrlo malo zapisnika i spisa nastalih djelatnošću gradskog poglavarstva, da su nesređeni, te da ne postoji posebno određeno mjesto za njihovo odlaganje i čuvanje. Komisija je izradila upute za rad pismohrane i sređivanje i smještaj arhiva. Prema uputi utvrđeno je da se Gradsko poglavarstvo mora brinuti za točno vođenje zapisnika sjednica, te da bilježnik mora sve spise registrirati po alfabetskom redu i čuvati ih u sobi namijenjenoj za arhiv. Godine 1768. prijedlog sređivanja gradskog arhiva izradio je Josip Keresztury, bilježnik grada Varaždina.Pritom razlikuje isprave i spise. Isprave treba podijeliti na sljedeće serije: parnice, skrbništvo, upravljanje gradskim dobrima, vojni porezi, upravljanje svratištima, kraljevske, namjesničke, banske i naredbe i odluke Kraljevskog vijeća, oporuke, kupoprodajni ugovori, ostali ugovori, izvješća, molbe, sudske opomene i predstavke, te korespondencija. Unutar serija isprave treba složiti kronološki.Predlaže se izrada kazala po serijama, ali i jednog općeg kazala u kojima bi bile obuhvaćene sve serije alfabetskim redom. Za notarske spise predlaže da se srede po grupama, serijama i razredima, uz ispisivanje kratkog sadržaja na poleđini, te označavanje brojevima unutar serija. Za zapisnike predlaže izradu kazala. Kombinacija alfabetskih oznaka i brojeva primjenjena je u sređivanju spisa za razdoblje od 1700. do 1773.g. Alfabetski su označene serije od A do X. Istovremeno je nastao i najstariji poznati popis isprava i povelja grada Varaždina od 1209. do 1750.g. Od 1770.g. nadalje kontinuirano se vode elenhi, koji su sačuvani. U 19. stoljeću razdijeljen je stariji dio arhiva, koji ostaje u gradskoj vijećnici, od novog gradiva, koje nekoliko puta mijenja mjesto pohrane. Prvo poznato sređivanje najstarijih isprava i povelja gradskog poglavarsta s ciljem da se zaštite i postanu dostupnije za povijesna istraživanja, izvršio je polovicom 19.st. umirovljeni varaždinski gradonačelnik Pavao Kovač. Sređene i u elenh upisane 905 isprave za razdoblje od 1209. do 1842.g. rasporedio je u 53 svežnja, a posebno je odloženo 477 isprava i spisa, koji tada nisu bili obrađeni. Gradivo ovog fonda sređivano je i u razdoblju od 1891-1893.g., kad je ovaj posao radio Dragutin Marić. Početkom 20.st. preostalo nesređeno gradivo za razdoblje od 16. do 19. stoljeća sređuje gimnazijski profesor Julije Janković. On je spise razvrstao dijelom kronološki, a dijelom po skupinama i serijama, popisao ih je, te izvršio odabiranje i izlučivanje spisa koje je držao nevažnima. Godine 1940. na obradi isprava i spisa Radikalnog arhiva radi diplomirani teolog Mirko Petrović. On je sredio i popisao dio isprava i spisa, koji su ranije ostali nesređeni. Gradivo ovog fonda preuzeto je u Arhiv, odmah po njegovom osnivanju kao samostalne ustanove 1950.g. U arhivu su na obradi ovog fonda radili Mirko Androić, ravnatelj i Rudolf Juričan, arhivist za staro gradivo. Izrađene su regesta za isprave i spise tzv. Radikalnog arhiva (1676 kom), kao i spisa za razdoblje od 1700. do 1773. godine, te je izrađen popis serija spisa i knjiga.

Dostupnost:	Dostupno javnosti
Uvjeti dostupnosti:	Gradivo fonda je dostupno sukladno Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/1997), Pravilniku o korištenju arhivskog gradiva (NN 67/1999), te Pravilniku o radu čitaonice Državnog arhiva u Varaždinu.
Zaštitno snimanje:	Djelomično snimljeno
Jezici:	latinski ; hrvatski ; njemački ; mađarski ; slovenski
Restauracija:	Restauriranje provedeno djelomično.

Identifikator:	HR-DAVŽ/AJ 14570
Status zapisa:	izmijenjena inačica
Podrobnost:	djelomičan
Jezik opisa:	hrvatski
Pismo opisa:	latinica