Godine 1948. otkupljen je arhiv don Kuzme Vučetića od njegovih nasljednika obitelji Vlahović u Starigradu na Hvaru za 20.000 dinara. Ova kupovina upisana je u Knjigu primljene građe pod brojem 31 i s datumom od 31. rujna 1949. Dio ostavštine don Kuzme Vučetića nalazi se u Kaptolskom arhivu u Hvaru, pod oznakom XV.14. i u Arhivu Centra za zaštitu kulturne baštine Hvara pod oznakom Mali fondovi 224.

Ovaj fond je nastao sakupljanjem različitih dokumenata na otoku Braču i Hvaru. U njemu se nalaze dokumenti iz područja crkvene i svjetovne djelatnosti od mletačke, prve austrijske, francuske i druge austrijske vlasti. Crkveni dokumenti predstavljaju najveću skupinu spisa. Sastoje se od dokumenata vezanih za svakodnevni život crkve, od one na razini hvarske biskupije i bračke nadpopovije, do one vezane za pojedine župe na Braču. Posebnu skupinu čine dokumenti vezani za Blaca, pustinjački samostan. Sačuvani su spisi pojedinih bratovština te oni vezani za ubiranje crkvene desetine. Posebno su brojni sudski spisi koji se odnose na crkvene osobe zatim propovjedi iz XVIII.st. Fond sadrži i prijepise klasičnih djela književnosti, brojne pjesme, javnosti nepoznatih autora iz XVIII. i XIX.st. u različitim književnim formama. Najvrijedniji djelovi ovog fonda su pergamene iz ranijih razdoblja, jedna čak iz XIII.st. a odnose se na testamente poznatih zadarskih plemićkih obitelji. Ima i nekoliko vrlo vrijednih rukopisa i prijepisa. Fond sadrži i brojne novine, tiskane publikacije, proglase i druge tiskovine koje je don Kuzma Vučetić primao i kupovao i koje danas predstavljaju zanimljivo vrelo za upoznavanje tog vremena.

Fond sadrži veliku količinu različite građe, sakupljene bez nekog kriterija, no ipak su se pažljivom analizom utvrdile veće cjeline. Glavna skupina su svjetovni spisi koji su nastali radom državnih vlasti i druga skupina crkvenih spisa kao proizvod višestoljetnog djelovanja crkve na ovim prostorima. Najbrojniju grupu u ostavštini čine crkveni spisi koji predstavljaju posebnu seriju. Don Kuzma Vučetić se uz crkvenu dužnost bavio raznovrsnim djelatnostima koje su također ostavile traga u sačuvanoj dokumentaciji i od njih je napravljena jedna serija osobnih spisa. Najznačajnije je njegovo bavljenje poviješću. Povijesni spisi su podjeljeni na one koji se odnose na: opću povijest, povijest Dalmacije te lokalnu, povijest Brača i Hvara. Posebnu skupinu čine brojni prijepisi raznih dokumenata. Crkveni spisi složeni su u serije prema opisanim cjelinama koje se pojavljuju u fondu, a upravni spisi podjeljeni su prema pojedinim vladavinama nad ovim otocima. U prvu skupinu svrstani su spisi vezani za Mletačku upravu (1420-1797). Ovdje pripadaju svi spisi koji su vezani za središnje organe vlasti u Veneciji, oni koje su donijeli organi vlasti na razini pokrajine Dalmacije, odnosno spisi Generalnog providura u Zadru te oni koje su donijeli brački knezovi te vrlo oskudna skupina dokumenata sačuvana iz vremena Prve austrijske uprave (1797-1806). Oni su fragmentirani pa se među njima nije formirala nikakva serija niti podskupina. Spisi iz vremena Francuske uprave (1806-1815) su malobrojni pa su složeni u jedinstvenu cjelinu. Austrijski spisi od 1814. do Prvog svjetskog rata sačuvani su u većoj mjeri, no njihova struktura pokazuje da se radi o spisima nastalim na najnižoj razini uprave. Većina njih sadrži sudske spise. Spisi nastali u razdoblju između dva svjetska rata vezani su za samog tvorca fonda i njegovu djelatnost pa su smješteni u osobne spise. Literarni pokušaji smješteni su u posebnu seriju. Sve pergamene su izdvojene i pohranjene u arhivski trezor. Rukopisi su pohranjeni u zbirku rukopisa arhivske knjižnice. Brojne brošure i stare novine, koje nisu povezane sa spisima, izdvojene su i smještene u periodiku arhivske knjižnice.