ARHiNET - Srijemska županija

Povijest:	U kasnom srednjem vijeku postajale su Vukovska i Srijemska županija. Tijekom stogodišnjeg rata s Osmanlijama, u prvoj polovici 16. stoljeća, te nakon Mohačke bitke 1526., prostor obiju županija potpada pod osmansku vlast. Na njihovom se području (ne prije 1541.) ustrojava nova upravna jedinica: Srijemski sandžak sa sjedištem u Iloku koji je postao prva zajednička upravno-teritorijalna jedinica bivših dviju županija na istoku Kraljevine Slavonije. Oslobođenjem Slavonije krajem 17. stoljeća i Srijema početkom 18. stoljeća taj prostor dolazi pod vojnu upravu. Na prostoru Srijema formira se Petrovaradinska graničarska pukovnija. Uslijedilo je razdoblje opetovanih zahtjeva Hrvatskog sabora da se Srijem preda jurisdikciji Sabora i podloži banu. Napokon je Marija Terezija 1745. obnovila županijsko uređenje obnovom triju slavonskih županija (Virovitičke, Požeške i Srijemske). Prva je skupština bila održana 12. studenog 1745. u Vukovaru, koji je postao i sjedištem Srijemske županije. Godine 1785. Josip II. ukida županije i uvodi okružja, a teritorij Srijemske županije je potpao pod pečujsko okružje. Nakon smrti Josipa II. 1790. dolazi do obnove županija i njihovog rada prema njihovom ustroju iz sredine 18. st. Srijemska se županija raspala 1848. godine, uslijed saveza Hrvatskog sabora i Srpske Vojvodine, kojim je Sabor prihvatio priključenje triju kotara (rumski, iločki i iriški) Vojvodini Srpskoj. Preostali dio Srijemske županije (vukovarski kotar) bio je pripojen Virovitičkoj županiji.
Sjedišta:	Vukovar (1745 - 1848)
Djelatnost:	Veliki župan bio je nadležan u ime kralja upravljati svim upravnim, sudskim i vojnim poslovima neposredno ili posredno preko podžupana. Predsjedavao je velikim i malim županijskim skupštinama, sudskim vijećanjima u županiji i predstavljao županiju u Saboru. Upravni poslovi obuhvaćali su ubiranje kontribucije i drugih daća, brigu za ubiranje desetine i pitanje selidbe kmetova, reguliranje mitnica, carinarnica, cesta, mostova, taksiranje živežnih namirnica i dr. Pravosudni poslovi bili su rješavani pred Županijskim sudbenim stolom (Sedes iudicaria ili sedria) koji je bio sud prvog stupnja, a sudio je u građanskim parnicama (dugovi, dioba i nasljedstvo dobara, reambulacija međa, urbarska prava na temelju desetine) i kaznenim procesima (nasilje nad imovinom i imovinskim pravima). Kao prizivni sud rješavao je žalbe protiv presuda podžupanâ i plemićkih vlastelinskih sudaca. Prizivni sud za odluke Sudbenog stola bio je Banski stol. Reformom sudstva 1723. postaje prizivni i kazneni sud. Vojni poslovi županije uglavnom su se odnosili na pitanje pučkog ustanka. Od 1761. godine ojačala je uprava županijske samouprave tako da je u upravne poslove županije spadalo, osim prije navedenih poslova, ubiranje kontribucije i drugih daća, briga za normalno odvijanje ubiranja desetine i pitanje seljenja kmetova, reguliranje mitnica, carinarnica, puteva, mostova, težina i mjera, taksiranje najvažnijih živežnih namirnica, reguliranje nadnica te najamnog odnosa uopće. Vojni i pravosudni poslovi su ostali nepromijenjeni. U kratkom razdoblju, za trajanja reformi Josipa II (1785 - 1790.), županija postaje najniža teritorijalna upravna jedinica čiji su članovi uprave samo izvršni organi podređeni okružnim predstojnicima. Dokinućem reformi Josipa II. uslijedio je povratak županijâ. Ustroj i funkcije županijâ izmijenjene su novom upravnom organizacijom Hrvatske i Slavonije od 12. lipnja 1850. godine.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Na čelu županije nalazio se veliki župan (comes supremus) kao glavar županije, koji je u ime kralja, upravljao svim upravnim, sudskim i vojnim poslovima neposredno ili posredno preko podžupanâ. On je predstavljao županiju u Hrvatskom saboru te predsjedavao županijskim skupštinama i sudskim vijećima u županiji. Godine 1759. utvrđeno je da velike župane bira i plaća kralj, a županijske činovnike svake treće godine bira županijska skupština iz redova pravih plemića posjednika, na prijedlog velikog župana. Ostala županijska uprava bila je birana na izbornim skupštinama (restauratio) svake treće godine. Velikog župana zamjenjivala su dvojica podžupana: redovni požupan (vicecomes ordinarius) za upravne poslove te čuvar pečata županije i podžupan - zamjenik (vicecomes substitutus) za županijske i sudske poslove. Ostalu županijsku upravu činili su bilježnici (notarius), koji su čitali spise na skupštinama i sastavljali zapisnike županijskih sjednica. Postojao je redovni (veliki) bilježnik (notarius ordinarius) čiji se zamjenik nazivao podbilježnikom (vicenotarius). U upravu su još ulazili plemićki suci (judices nobilium) i podsuci (vicejudices nobilium) čiji je broj ovisio o broju županijskih kotara (objavljivali su naredbe općinama i izricali presude); prisjednici županijskog sudbenog stola (assesores); fiskal (advocatus); blagajnik (camerarius); arhivist (archivarius); liječnik (medicus), ranarnik (chirurgus); mjernik (geometra). Središte županijske djelatnosti bile su županijske skupštine (congregatio nobilium): Velika ili Opća (congregatio generalis) i Mala (congregatio particularis). Velike su se skupštine održavale četiri puta godišnje, a u njihovom radu su sudjelovali, osim županijske uprave, prelati, velikaši, plemići te predstavnici slob. kralj. gradova ili trgovišta. Na njima se raspravljalo o svim poslovima koji su ulazili u županijsku nadležnost (proglašavali su se zakoni i vladine naredbe, rješavali porezni poslovi, određivalo novačenje, opskrba vojski, obavljali izbori raznih povjerenstava, određivale parnice protiv plemića, proglašavale plemićke isprave, rješavale urbarske tužbe), potvrđivali zaključci Male skupštine te birali poslanici za Hrvatski sabor (u pravilu dvojica). Malu skupštinu činila je županijska uprava, a na njoj su se rješavali tekući i hitni poslovi. Županijski sudbeni stol (sedes iudicaria ili sedria) činili su suci i prisjednici, a predsjedao im je veliki župan ili jedan od podžupana. Teritorij županije (comitatus) dijelio se na kotareve (processus), kotarevi na okruge (districtus), a okruzi na općine ili sudčije (communitates ili iudicatus). Srijemska županija je bila podijeljena na četiri kotara: Vukovarski, Iločki, Iriški i Rumski.