ARHiNET - Državni arhiv u Bjelovaru

Napomena o osnivanju:	Temeljem Općeg zakona o državnim arhivima uz suglasnost Savjeta za nauku i kulturu Narodne Republike Hrvatske br. 882/-1961 te uz suglasnost Narodnog odbora kotara Križevci br. 456/1961 od 08.02.1961. godine Narodni odbor kotara Bjelovar je dana 10.05.1961. godine usvojio Rješenje br. 05-204/5-1961 o osnivanju Historijskog arhiva u Bjelovaru.
Povijest:	Tradicija čuvanja spisa na području Bjelovarske županije veže se uz Čazmanski kaptol, osnovan 1232. kao vjerodostojno mjesto (locus credibilis). Čazmanski je kaptol zbog turskih prijetnji premješten početkom XVI. st. u Svibovec, 1601. u Zagreb, 1807. u Lepoglavu te 1811. u Varaždin. Na tom području nastalo je djelovanjem pavlina (Dobra kuća, Streza-Pavlin Kloštar, Garić u Moslavini) i franjevaca vrijedno arhivsko gradivo. Nakon ukinuća Vojne krajine u Slavoniji 1871. u arhiv Bjelovarske županije preuzeti su spisi Poglavarstva vojnoga komuniteta u Bjelovaru, kao i spisi Đurđevačke i Varaždinske graničarske pukovnije. Godine 1891. dograđuje se županijski arhiv. Uređena arhivska služba na području Bjelovarsko-bilogorske županije uvodi se tek nakon Drugoga svjetskog rata. Narodni odbor Kotara Bjelovar donosi rješenje o osnivanju Arhiva Kotara Bjelovar. Predviđena je nadležnost Arhiva i za kotare Daruvar i Križevci, osiguran prostor u zgradi tadašnjega kotara i zaposlena dvojica djelatnika – direktor i "arhivar". Osnivanje samostalne arhivske ustanove, nadležne za kotare Bjelovar, Križevci i Daruvar, potaknuli su 1960. i 1961. Državni arhiv NR Hrvatske u Zagrebu i Savjet za nauku i kulturu Narodne Republike Hrvatske. Do osnivanja Historijskog arhiva u Bjelovaru, arhivsku je službu na tom području obavljao Državni arhiv NR Hrvatske u Zagrebu. Temeljem Općega zakona o državnim arhivima (1950), uz suglasnost Savjeta za nauku i kulturu te Narodnoga odbora Kotara Križevci, Narodni odbor Kotara Bjelovar 10. V. 1961. donosi rješenje o osnivanju Historijskog arhiva u Bjelovaru. Naputkom Ministarstva kulture i prosvjete Historijski arhiv u Bjelovaru promijenio je naziv u Povijesni arhiv u Bjelovaru. Donošenjem novoga zakona o arhivskom gradivu (NN 105/1997), kojim su arhivi postali područne državne ustanove, Arhiv je 2. VI. 1998. upisom u sudski registar promijenio naziv u Državni arhiv u Bjelovaru.
Sjedišta:	Bjelovar
Djelatnost:	Odlukom o određivanju područja na kojima arhivi vrše arhivsku službu (NN 28/1963) utvrđena je nadležnost tadašnjega Historijskog arhiva u Bjelovaru na području općina Bjelovar, Čazma, Daruvar, Đurđevac, Garešnica, Grubišno Polje, Križevci, Pakrac i Vrbovec. Godine 1967. Općina Pakrac prešla je iz nadležnosti tadašnjega Historijskog arhiva u Bjelovaru u nadležnost Historijskog arhiva u Slavonskome Brodu. Od 1967. teritorijalna se nadležnost arhiva nije mijenjala. Novim teritorijalnim ustrojem Republike Hrvatske, temeljenim na Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 90/1992, 10/1997), Arhiv je svoju nadležnost protegnuo na područje koje u cijelosti pokriva Bjelovarsko-bilogorsku županiju te djelomično Koprivničko-križevačku, Virovitičko-podravsku i Zagrebačku županiju. Na tom području, sukladno čl. 41, Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/1997), Državni arhiv u Bjelovaru obavlja nadzor nad pismohranama i poduzima zakonske mjere za zaštitu te preuzimanje arhivskoga gradiva koje nastaje djelatnošću državnih tijela, pravnih osoba s javnim ovlastima i javnih službi. Djelomična nadležnost nad dijelom teritorije Koprivničko-križevačke županije i Virovitičko-koprivničke županije prestaje nakon osnivanja Državnog arhiva u Križevcima i osnivanja Državnog arhiva u Virovitici tijekom 2008. godine.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Ustroj Arhiva mijenjao se u skladu s potrebama i zahtjevima službe. Godine 1961. Arhiv su činili Odjeli za starije arhivsko gradivo, Odjel za novije arhivsko gradivo, referade za vanjsku arhivsku službu i vanjsku naučno-kulturno-prosvjetnu djelatnost, izdavanje potvrda, prijepisa, uvjerenja i svjedodžbi, te uprava i tajništvo. Do kraja 80-tih godina 20. st. postajala su arhivska spremišta u u Daruvaru, Čazmi, Križevcima i Svetom Ivanu Žabno. Statutom iz 1998. utvrđen je novi ustroj ustanove, koji čine Opći odjel, Odjel za obradu i sređivanje arhivskoga gradiva sa knjigovežnicom i restauratorskom radionicom, Odjel zaštite arhivskoga i registraturnoga gradiva izvan arhiva i Dokumentacijsko-informatički odjel. Državni arhiv u Bjelovaru ima ukupno 13 djelatnika: 9 arhivista i viših arhivskih tehničara, 1 višeg restauratora te 3 djelatnika u zajedničkim službama.