ARHiNET - Hrvatsko kraljevsko vijeće

Povijest:	Marija Terezija osnovala je u cilju jačanja centralizma i apsolutizma Kraljevsko vijeće za Kraljevinu Hrvatsku, Dalmaciju i Slavoniju. Hrvatski sabor nije odmah prihvatio taj nalog o osnutku novog upravnog dikasterija (dicasterium politicum, kako ga je nazvao), jer ga je smatrao kao prejudicij guberniju kojeg su vršili Sabor i ban. Stoga je Sabor u naputku svojoj deputaciji tražio da vladar zajamči Saboru postojanost tog vijeća i da preda banu i Saboru jurisdikciju nad tri slavonske županije, te da vijeće neće prejudicirati prava Sabora. Marija Terezija je odgovorila na taj naputak instrukcijom od 11. kolovoza 1767., u kojoj je u 31 točci navela nadležnost, funkcije i sastav Kraljevskog vijeća (Consilium regium). Na nagovor Ugarske dvorske kancelarije, Marija Terezija ukida Hrvatsko kraljevsko vijeće 16. kolovoza 1779. ali njegove nadležnosti nije prenijela na Sabor, već na Ugarsko namjesničko vijeće, u kojem je ban dobio mjesto savjetnika
Sjedišta:	Varaždin (1767 - 1776); Zagreb (1776 - 1779)
Djelatnost:	Vijeća je brinulo za poznavanje, poštivanje i izvršavanje zemaljskih zakona i kraljevskih naloga, te predlagalo donošenje novih odredaba. Zbog svojih nadležnosti, Vijeće je preuzelo upravnu funkciju Sabora, dok je vladar patentima preuzeo njegovu zakonodavnu funkciju. Nadležnosti Vijeća: 1. Religija i Crkva, škole i odgoj, pobožne zaklade i institucije; 2. Uvođenje i pravilno izvršavanje urbarijalnih propisa te svi predmeti koji su se odnosili na održavanje i zaštitu poreznih obveza, te na prava kontribucije; 3. Određivanje carina i carinarnica; 4. Istraživanje povodom ustanovljavanja prava određene osobe na plemstvo; 5. Briga o pristojbama koje su Židovi morali platiti u ime tolerancije; 6. Vršenje nadzora nad kaznenim postupcima županijâ, slobodnih i kraljevskih gradova i vlastele; 7. Briga za naseljavanje slabo naseljenih područja, popravke cesta i mostova, za javne i neophodne radove; 8. Kontrola rada županijâ i slob. kralj. gradova kojima je Vijeće izdavalo naloge diktirane iz Beča; 9. Nadzor nad plemstvom i njegovim odnosom prema kmetovima (u skladu s člankom 18/1723. Ugarsko-hrvatskog sabora).
Unutarnji ustroj / genealogija:	Vijećem je predsjedao ban, a činilo ga je pet vijećnika (consiliarii): 1 prelat, 1 velikaš, 3 plemića (od kojih je jedan, Nikola Škrlec, bio i voditelj pisarne cancellariae director). U sastav Vijeća ulazili su još: dva tajnika (secretarii); registrator (registrator et expeditor) koji je čuvao pečat Vijeća i brinuo za slanje spisa te je razradio registraturni sustav Vijeća; zapisničar sjednicâ (protocollista); blagajnik (rationum exactor), koji je trebao podnesene račune pažljivo pregledati i sravniti s odnosnim ispravama i s vlastitim knjigama. Od 1771. na njega prelazi i dužnost sastavljanja kraljevinskog proračuna (repartitio impositionis Regni). Osoblje Vijeća činili su: sluga (famulus sive apperitor), koji je obavljao dostavljačke poslove (otprema i doprema spisa) i vratar (ianitor simul calefactoris officium gerit), koji se brinuo za grijanje prostorija vijećnika, osiguravao sredstva za osvjetljivanje prostorija i samim tim pazio da ne izbije požar. Također se brinuo za otvaranje i zatvaranje prostorija Vijeća. Pomoćno osoblje je imenovao ban, dok je vijećnike imenovao vladar. U sklopu vijeća nalazila su se i ova povjerenstva: 1. Povjerenstvo za pobožne zaklade; 2. Povjerenstvo za zdravstvo (osnovano zbog čestih epidemija kuge, surađivalo je sa Slavonskim povjerenstvom za zdravstvo); 3. Mješovito povjerenstvo za slobodne kraljevske gradove; 4. Gospodarsko-trgovačko povjerenstvo; 5. Računsko povjerenstvo; 6. Povjerenstvo za škole; 7. Urbarijalno povjerenstvo.