ARHiNET - Konferencija za društvenu aktivnost žena Hrvatske

Povijest:	AFŽ Hrvatske ustanovljena je tijekom Drugog svjetskog rata u sklopu antifašističkoga pokreta pod utjecajem KPH. Prva konferencija održana je u Otočcu je 11–13. lipnja 1943. kada su izabrani Glavni i Izvršni odbor. Prvi kongres AFŽ-a Hrvatske održan je 21-23. srpnja 1945. u Zagrebu. Nakon IV. kongresa AFŽ-a Jugoslavije, odnosno Osnivačkog kongresa SŽD-a Jugoslavije, Glavni odbor AFŽ-a Hrvatske postaje Inicijativni odbor SŽD-a Hrvatske i u tom svojstvu djeluje do Osnivačke skupštine SŽD-a Hrvatske 27–28. veljače 1957. Na Prvoj (osnivačkoj) skupštini SŽD-a Hrvatske izabrani su Glavni i Nadzorni odbor. Dana 26–27. listopada 1961. u Zagrebu je održana Konferencija žena Hrvatske na kojoj se SŽD Hrvatske preustrojio u Konferenciju za društvenu aktivnost žena Hrvatske. Kao tijela KDAŽH-a osnovani su Predsjedništvo i Nadzorni odbor. Konstituirajuća sjednica Savjeta za pitanja društvenog položaja žene održana je 10. srpnja 1975. Tom se reorganizacijom samostalna organizacija integrirala u Savez socijalističkog radnog naroda Hrvatske (SSRNH) kao njegovo radno tijelo. Izvršno tijelo Savjeta bio je Sekretarijat. Dana 6. lipnja 1979. održana je konstituirajuća sjednica Konferencije za aktivnost i ulogu žene u društvenom razvoju. Uz promjenu imena učinjene su i manje izmjene u strukturi Konferencije, a umjesto Sekretarijata operativno je tijelo postalo Predsjedništvo. Od 1985. Konferencija djeluje pod imenom Konferencija za društveni položaj žene i porodice, a formalno je konstituirana 28. veljače 1986. uz neznatne organizacijske izmjene. Njezina djelatnost prestaje u proljeće 1990, kada se osniva Savez žena Hrvatske kao potpuno samostalna i nestranačka organizacija izvan SSRN-a Hrvatske.
Sjedišta:	Otočac (1943 - 1945); Zagreb (1945 - 1990)
Djelatnost:	KDAŽH je kao društveno-politička organizacija radila na političkoj mobilizaciji i aktivizaciji žena na svim područjima društvene djelatnosti: od tumačenja novostečenih prava do organiziranja u poslijeratnoj izgradnji i obnovi zemlje (sudjelovanje u radnim akcijama NF, uključivanje žena u gospodarstvo, osposobljavanje žena za kvalificirani rad, pomoć sindikatima u organiziranju radnica). U suradnji s organima vlasti KDAŽH je brinula i o funkcioniranju svakodnevnoga života (rješavanje socijalnih problema; organiziranje pomoći zaposlenim majkama; poboljšanje zdravstvene zaštite žena; pomoć invalidima, ranjenicima, ratnoj siročadi; zaštita i zbrinjavanje djece preko dječjih domova, vrtića i škola, te edukacija žena kroz tečajeve i predavanja iz zdravstvenih, odgojnih, domaćinskih i drugih područja). Iako je okupljala žene, KDAŽH se nije smatrala organizacijom koja se bavi isključivo položajem žena u društvu. Smatrajući da je nakon II. svjetskog rata pitanje ravnopravnosti žena formalno riješeno, KDAŽH radila je na ostvarenju njihove stvarne ravnopravnosti.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Organizacijski ustroj KDAŽH-a nije bio stalan. Mijenjao se usporedno s razvojem društvenih i političkih okolnosti u tadašnjoj socijalističkoj Hrvatskoj i Jugoslaviji. Od osnutka 1943. do prestanka rada 1990. KDAŽH postupno se pretvarala od potpuno samostalne društveno-političke organizacije u radno tijelo SSRN-a Hrvatske. Promjenom statusa redovito je mijenjala i organizacijski ustroj. Gotovo svaku takvu promjenu pratila je i promjena imena organizacije. Antifašistička fronta žena Hrvatske (1945–1953) Najviši organ AFŽ-a Hrvatske bio je Kongres. Sazivao ga je Glavni odbor (GO) AFŽ-a Hrvatske, a sačinjavali su ga delegati nižih odbora AFŽ-a Hrvatske. Njihov broj određivao je GO, koji je raspisivao izbore za delegate. Uz određivanje programa i načina rada, Kongres je birao GO (do 150 članova), iz kojega se birao Izvršni odbor (IO) (do 30 članova). GO je razmatrao načine praktične provedbe zadanih ciljeva i analizira njihove rezultate. Direktivama, okružnicama, odlascima na teren te sazivanjem sjednica, usmjeravao je rad nižih odbora AFŽ-a, koji su mu bili dužni podnositi redovita izvješća. O svom radu GO izvješćuje Centralni odbor (CO) AFŽ-a Jugoslavije, koji koordinira rad AFŽ-a. GO AFŽ-a Hrvatske činili su Plenum i IO. Tajništvo je bilo najuže vodstvo AFŽ-a Hrvatske i njegovo operativno tijelo. Nije ga birao Kongres, nego ga je potvrđivao IO, koji je odlučivao o smjenjivanju i kooptiranju novih članova. Tajništvo je bilo sastavljeno od predsjednice, potpredsjednice, tajnice, voditelja sekcija i urednice časopisa Žena u borbi, a pomoćni su mu organi bili organizaciona, propagandna, kulturno-prosvjetna, socijalno-zdravstvena i privredna sekcija. Nakon II. kongresa AFŽ-a Jugoslavije ustaljuju se 3 sekcije: Organizaciona sekcija, sekcija „Majka i dijete“ i Propagandna i kulturno-prosvjetna sekcija. Organizaciona sekcija rješavala je pitanja vezana uz sam rad AFŽ-a Hrvatske kao organizacije. Sekcija „Majka i dijete“ imala je sljedeće odsjeke: Odsjek za pitanja zdravstvene zaštite majke i djeteta, Odsjek za pitanja odgoja djece i pomoć majci kao prvom odgajatelju, Odsjek za pomoć djeci pod zaštitom države, Odsjek za pravnu pomoć majci i djetetu. Propagandna i kulturno-prosvjetna sekcija imala je dva odsjeka: Propagandni odsjek i Kulturno-prosvjetni odsjek. Do II. kongresa AFŽ-a Jugoslavije postojala je i Privredna sekcija. Ona se bavila aktivnim uključivanjem žena u gospodarski razvoj zemlje. Savez ženskih društava Hrvatske (1953–1961) Najviši je organ Saveza bila Skupština, analogno prijašnjemu Kongresu AFŽ-a Hrvatske. Sačinjavali su je delegati društava članova Saveza. Skupština je odlučivala o zadacima i radu Saveza, te razmatrala izvješća Glavnoga i Nadzornog odbora. GO je upravljao radom organizacije između dviju skupština. Imao je 52 člana. Najuže vodstvo činio je s 15 članova izabranih od članova GO. Uz Sekretarijat bile su formirane komisije i odbori za razradu određenih problema: Komisija za ekonomiku domaćinstva i kadrove, Komisija za dječje ustanove i socijalnu zaštitu, Komisija za obrazovanje žena i omladine (školske i vanškolske), Komisija za problematiku upošljavanja žena, Komisija za izdavačku djelatnost i Organizacioni odbor za izložbu „Porodica i domaćinstvo“. Konferencija za društvenu aktivnost žena Hrvatske (1961–1975) 1961-1972 Najviši organ KDAŽH-a bila je Skupština. Činili su je delegati izabrani na skupštini općinskih konferencija i delegati društvenih, stručnih, gospodarskih i drugih organizacija i ustanova, a birala je Predsjedništvo i Nadzorni odbor. Predsjedništvo je radilo između dviju skupština po zadanim programima. Imalo je 65 članova. Sazivalo je skupštinu, određivalo godišnji plan i proračun, te iz svojih redova biralo Sekretarijat. Od 1966. umjesto Skupštine, članove Predsjedništva bira SSRN Hrvatske. Sekretarijat se sastojao od 11 članova Predsjedništva, te je djelovalo kao najuže vodstvo KDAŽH-a. Na čelu Sekretarijata su predsjednica, potpredsjednica i tajnica. Nadzorni odbor od 7 članova obavlja nadzor nad financijskim poslovanjem KDAŽH-a o čemu izvješće podnosi Skupštini. KDAŽH je osnivala komisije i grupe koje su se bavile analiziranjem i pronalaženjem rješenja za ostvarenje zadanih ciljeva. Tako su nakon konstituiranja 1961. postojale ove komisije: Komisija za opće i stručno obrazovanje radnice i položaj žena u privredi, Komisija za sociološka ispitivanja i praćenja problematike raslojavanja sela, Komisija za pravna pitanja žene i porodice, Komisija za štampu i izdavačku djelatnost, Komisija za društvenu pomoć porodici, Komisija za planiranje porodice i Komisija za neke aspekte zdravstvene politike. Nakon I. skupštine KDAŽH-a 1965. formirane su nove komisije i grupe. U sklopu Predsjedništva formirane su: Komisija za praćenje položaja ženske omladine i zaposlenih žena u procesu školovanja i obrazovanja, Komisija za pitanja položaja zaposlenih žena i praćenje daljnjih procesa zapošljavanja s Grupom za praćenje zapošljavanja u turističkoj privredi, kućnoj radinosti i zanatstvu, Komisija za pitanja intenzifikacije poljoprivredne proizvodnje i položaja žena-proizvođača u poljoprivredi, Komisija za društveno upravljanje, Komisija za praćenje životnih i radnih uvjeta zaposlene porodice s Grupom za pravnu, socijalnu i zdravstvenu zaštitu majki i djece, Komisija za sociološka istraživanja i Komisija za štampu i propagandu. U sklopu Sekretarijata formirane su: Grupa za izdavačku djelatnost i historijsku dokumentaciju i Grupa za proučavanje novih privrednih mjera u odnosu na položaj žena. 1972-1975 KDAŽH se konstituirala od članova izabranih od općinskih i rajonskih konferencija (84 člana) i članova izabranih od organa društveno-političkih organizacija, udruženja građana, društvenih organizacija i institucija (18 članova). Utvrđivala je program rada, birala izvršne organe Konferencije, donosila pravila i njihove izmjene i dopune i druge statutarne akte. Predsjedništvo je imalo 29 članova. Birala ga je KDAŽH. Članovi Predsjedništva upravljali su Konferencijom između sjednica i provodili zadani program rada. Iz svojih redova birali su IO i komisije. IO je imao 9 članova i bio je operativno tijelo Predsjedništva. Za rad na konkretnim pitanjima iz djelokruga KDAŽH-a postojale su komisije. Osnivalo ih je Predsjedništvo. Od stalnih komisija postojale su: Komisija za društveno-ekonomske odnose i razvoj samoupravljanja, Komisija za samoupravni razvoj političkog sistema, Komisija za socijalnu politiku u razvoju samoupravnog društva, Komisija za idejna pitanja društvenog položaja žene, Komisija za poljoprivredu i razvoj socijalističkih odnosa na selu, Komisija za općenarodnu obranu, Komisija za organizaciona i kadrovska pitanja, Komisija za znanstveno-istraživački rad i Odbor za proslave i manifestacije. Savjet za pitanja društvenog položaja žene (1975–1979) Ukupan broj članova Savjeta bio je 47. Na čelu Savjeta bile su predsjednica, potpredsjednica i tajnica. Savjet je iz svojih redova birao Sekretarijat kao svoje izvršno tijelo (9 članova). Za svoj je rad Savjet bio odgovoran SSRN-u Hrvatske. Konferencija za aktivnost i ulogu žene u društvenom razvoju (1979-1985) Konferencija za društveni položaj žene i porodice (1985–1990) Konstituira se na sjednici sazvanoj od predsjednice koju bira SSRN Hrvatske na svojoj konstituirajućoj sjednici. Prema Poslovniku iz 1983. Konferencija broji 43 člana. Predsjedništvo je stalno operativno-koordinacijsko tijelo od 15 članova (od 1983. godine 11, od 1986. ponovo 15), koje se kao i Konferencija bira po delegatskom principu od predstavnika društveno-političkih organizacija, državnih, društvenih i drugih institucija. Članovi Predsjedništva po položaju su predsjednica, tajnica, glavna i odgovorna urednica časopisa Žena i predsjednica Nagrade „Kata Pejnović“. Za rad na pojedinim pitanjima postojale su komisije: Komisija za idejna pitanja, nauku, kulturu i obrazovanje, Komisija za unapređenje društvenog položaja poljoprivrednice u procesu samoupravne transformacije sela i poljoprivrede, Komisija za politiku društva prema porodici i društvenu brigu o djeci, Komisija za praćenje rada konferencija žena općina i zajednica općina SSRN-a Hrvatske, Komisija za praćenje društveno-ekonomskog položaja žene u udruženom radu i Odbor za proslave i manifestacije. U Poslovnicima iz 1983. i 1986. kao jedino stalno radno tijelo navodi se Odbor za njegovanje i razvijanje revolucionarnih tradicija. Od 1988. u sastavu Konferencije nalazi se i Odbor za planiranje porodice i društvenu brigu o djeci, koji je prije funkcionirao kao posebno radno tijelo SSRN-a Hrvatske.