Facebook
Naziv: Državni arhiv u Dubrovniku
Tip imatelja: Arhiv s pravom nadzora
Oznaka: DADU
Nadležni arhiv: Državni arhiv u Dubrovniku
Historijat: Državni arhiv u Dubrovniku
Status: Javni
OIB/MB: 3303870
Sjedište: Hrvatska Dubrovnik Sv. Dominika 1
Telefon: 020/321-032
Fax: 020/321-190
E-mail: dad@dad.hr
Web: http://www.dad.hr
Vrsta ustanove: državni arhiv
Pravni oblik: javna ustanova
Niža tijela: Arhivski sabirni centar Korčula-Lastovo [DADU-SCKL]
Sabirni centar Metković [DADU-SCMT]
Nadležnost: Odlukom o određivanju područja na kojima arhivi vrše arhivsku službu (NN 28/1963) utvrđena je nadležnost tadašnjega Historijskog arhiva u Dubrovniku na području općina Dubrovnik, Korčula i Lastovo. Najposlije, novim teritorijalnim ustrojem Republike Hrvatske, temeljenim na Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 90/1992, 10/1997), teritorijalna se nadležnost Arhiva protegnula na čitav prostor Dubrovačko-neretvanske županije. Potkraj 2002, Državni arhiv u Dubrovniku preuzeo je od Državnog arhiva u Splitu nadležnost nad područjem doline Neretve, kojom je prigodom utemeljen Sabirni arhivski centar Metković – Opuzen – Ploče, a arhivsko gradivo koje se odnosi na taj prostor iz Splita je preneseno u Metković. Na tom području, sukladno čl. 41, st. 2. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/1997), Državni arhiv u Dubrovniku obavlja nadzor nad pismohranama i poduzima zakonske mjere za zaštitu te preuzimanje arhivskoga gradiva koje nastaje djelatnošću državnih tijela, pravnih osoba s javnim ovlastima i javnih službi.
Gradivo: Sjedištu ustanove u Dubrovniku čuva se 405 arhivskih fondova i zbirki, a u Sabirnome arhivskom centru Metković – Opuzen – Ploče 30 (sveukupno 435 arhivskih fondova i zbirki; 8.500 d/m arhivskoga gradiva). Najvrednije gradivo, ono nekadašnje Dubrovačke Republike i francuske uprave (1022-1814), od samih je početaka pohranjeno u Arhivu. Tijekom vremena, od upravnih je i drugih tijela, najčešće po službenoj dužnosti, preuzimano i gradivo drugih stvaratelja iz doba austrijske uprave 1814-1918 (fondovi Intendance, Okružnoga i Kotarskoga poglavarstva, općina, pretura i sudova), a u XX. st., napose po preseljenju u Sponzu, i brojnih upravnih, vojnih, sudskih, gospodarskih, obiteljskih, osobnih i drugih fondova i zbirki iz doba Kraljevine SHS, Kraljevine Jugoslavije, Nezavisne Države Hrvatske te Socijalističke Republike Hrvatske nakon 1945. Zbog nedostatka spremišnog prostora Arhiv već neko vrijeme preuzima gradivo samo u slučaju ugroženosti.
Radno vrijeme: Čitaonica je otvorena svakim radnim danom od 8.00 do 15.00, subotom od 8:15 do 13.30, a u dane prije praznika od 8:15 do 12 sati.
Uvijeti korištenja: Arhivsko se gradivo može naručiti osobno u čitaonici, pismeno, telefonom, telefaksom ili elektroničkom poštom. Gradivo koje se namjerava koristiti u subotu potrebno je naručiti najkasnije u petak. Gradivo se koristi prema Pravilniku o radu čitaonice Državnog arhiva u Dubrovniku, a na temelju Pravilnika o korištenju arhivskoga gradiva (NN 67/1999). Knjige iz knjižnice mogu se koristiti samo u čitaonici.
Opis zgrade(a): Državni arhiv u Dubrovniku se nalazi u palači Sponza, jednoj od najreprezentativnijih objekata javnog značaja unutar spomeničkog tkiva Dubrovnika. Sagrađena je prema projektu općinskog inženjera Paskoja Miličevića 1516.-1520. Objedinjujući srednjovjekovni objekt carinarnice, razna skladišta, objekt za skupljanje kišnice (Sponza), radionice obrtnika-zlatara te druge objekte, vezujući ih uz raniju ulicu, koja preoblikuje u veliko dvorište – atrij, Paskoje stvara središnji javni objekt vezan uz trgovinu. Uz navedene sadržaje u zgradi nove carinarnice našla je prostor i kovnica novca i oružana. Tu su se održavali i sastanci Akademije Složnih i Dangubijeh, a kasnije tu su bile škole za djecu vlastele i građana, pravnička škola i tiskara. je primjer tog prijelaznog, gotičko-renesansnog stila, korištenog bezbroj puta u stambenoj arhitekturi ovog grada i područja. Miličevićev projekt, osim rastvorenog trijema u prizemlju i na prvom katu u dvorištu, predlaže i hladoviti trijem na pročelju. Izradili su ga klesari, braća Andrijići iz poznate korčulanske porodice graditelja i skulptora, a bogatu arhitektonsku plastiku cijelog objekta klesali su mnogi manje poznati majstori. U unutrašnjosti pojedina skladišta su obilježena imenima svetaca, ispisanim kapitalom na nadvratnicima ulaza. Na začelnom zidu dvorišta je kipar Bletrand Galliczs izradio je reljef medaljona s Kristovim imenom i dva anđela. Glavni natpis upozorava na točnost dubrovačkih mjera i upućuje mjerače na opreznost: FALLERE NOSTRA VETANT· ET FALLI PONDERA· MEQVE PONDERO CVM MERCES· PONDERAT IPSE DEVS (Naši utezi ne daju da se vara i bude prevaren. Kad mjerim robu, mene mjeri sam Bog). Objekt je posebno dragocjen, jer je ostao sačuvan u svojoj izvornosti prelaznog gotičko-renesansnog stila od vremena izgradnje do danas, unatoč velikoj trešnji 1667. godine koji je uništio veliki dio spomenika Grada i promijenio mu fizionomiju ustupivši mjesto novom, baroknom izričaju. Divona je i ključni objekt i u pogledu urbanističkog projektiranja. Dok je zapadni rub Place imao već ranije izgrađeni veliki kompleks Franjevačkog samostana i crkve sa zvonikom (na sjevernom dijelu) i velikog Samostana sv. Klare (na južnom dijelu) sada to postiže i istočni kraj izgradnjom carinarnice uz vertikalu gradskog zvonika (na sjeveroistočnom dijelu Place) i srednjovjekovne Crkve sv. Vlaha i gradske lože (na južnom dijelu).
Lokacija: Državni arhiv u Dubrovniku - palača Sponza (Divona) se nalazi na istočnom kraju Place (Straduna) unutar zidina Dubrovnika.
Usluge istraživanja: Čitaonica Arhiva na prvom katu palače Sponza raspolaže sa 25 radnih mjesta. Tu se nalazi priručna biblioteka, te inventari fondova i zbirki Državnog arhiva u Dubrovniku. Djelatnici u čitaonici pružaju obavijesti o arhivskim obavijesnim pomagalima, o načinu njihova korištenja, o arhivskim fondovima i zbirkama pohranjenim u Arhivu, kao i o arhivskom gradivu izvan Arhiva, a koje sadrži podatke relevantne za korisnika, o postupku naručivanja arhivskog gradiva, o mogućnostima korištenja arhivskog gradiva i načinu rada s gradivom, o pravilnom citiranju korištenog gradiva, o mogućnosti i načinu obilježavanja izvornog gradiva za izradu preslika te o mogućnosti i postupku izrade potvrda, uvjerenja i ovjerenih preslika. No ipak valja imati na umu da djelatnici Arhiva nisu znanstvenici-istraživači, te da taj posao ne mogu obavljati umjesto korisnika.
Ostale usluge: Korištenje arhivskoga gradiva i obavijesnih pomagala je besplatno. Za izradu svih vrsta preslika ili uporabu tehničke opreme Arhivu se plaća naknada, prema važećem Cjeniku usluga Državnog arhiva u Dubrovniku. Iz sigurnosnih razloga nije dopušteno fotokopirati arhivsko gradivo starije od 1814. godine. Preslike gradiva starijeg od 1814. moguće je dobiti samo u digitalnom obliku ili ispisom sa mikrofilma. Za korištenje arhivskoga gradiva u svrhu promidžbe, stjecanja dobiti kao i za umnažanje ili objavljivanje reprodukcija ili izvornoga arhivskog gradiva, potrebno je zatražiti posebno odobrenje Arhiva.
Javni sadržaji: U četiri bočne prostorije atrija palače Sponza, nalazi se stalna izložba koja nudi svojevrsnu “šetnju” kroz različite povijesne periode Grada. Od Višegradske povelje pa sve do umjetničkog plakata Eda Murtića, vezanog uz razaranje Dubrovnika 1991/92. godine, zanimljiv je izbor originalnih povelja, knjiga, plakata, novinskih tiskovina, brošura, fotografija kao i filmskog materijala dokumentarnog karaktera. U samom atriju česte su izložbe eminentnih hrvatskih i svjetskih umjetnika.
Identifikator: HR-DADU / IM 31
Pravila ili propisi: Međunarodni standard za opis imatelja arhivskog gradiva (ISDIAH), prvo izd. Pariz, 2008
Status zapisa: izmijenjena inačica
Podrobnost: djelomičan
Jezik opisa: hrvatski
Pismo opisa: latinica