POČETNA
STVARATELJI
O SUSTAVU
POMOĆ

Arhivsko gradivo

Facebook
Naziv: Mletački katastar - Katastarske knjige (fond)
Signatura: HR-DAZD-5
Imatelj: Državni arhiv u Zadru
Skraćeni nazivi: MKKK (hrvatski)
Alternativni nazivi: Catastici (talijanski)
Razdoblje: 1700 - 1797
Arhivske jedinica: 2.90 d/m
Tehničke jedinica: 72 kut. (papir)
Odgovornost: Generalni providuri za Dalmaciju i Albaniju (Zadar) (stvaratelj) (1597-1797)
Povijest jedinice: Riječ "katastar" dolazi od latinske riječi "capitastrum", što bi značilo registar po osobi. Prve katastarske knjige evidencije na području mletačke Dalmacije javljaju se na početku mletačke vlasti. Venecija u Dalmaciji nastoji uvesti oporezivanje svih slojeva stanovništva prema stvarnom prihodu. O pravilnom katastru posjeda prvi put se govori 1420. godine, a osniva ga kancelar zadarske općine Teodoro Prandini za zadarski, vranski, ljubački i novigradski kotar. Mletačka Republika je katastrom inventarizirala svoje posjede u Dalmaciji. Odluka mletačkog Senata 1588. kojom posjednici u Dalmaciji svake desete godine trebaju ponoviti popis svojih posjeda, bila je i novi poticaj za razvoj zemljišnih evidencija.
Mletački katastri u Dalmaciji nastali su tijekom 17. i 18. stoljeća nakom mletačko-turskih ratova i u najužoj su vezi s promjenom granica mletačke Dalmacije te kolonizacijom Morlaka na novoslobođena područja Dalmatinske zagore. Mlečani su novostečeno zemljište proglašavali državnom stečevinom i dijelili ga u svrhu kolonizacije i stvaranja obrambene granice prema Osmanskom Carstvu. Nakon izvršenoga razgraničenja poslije Kandijskog rata (1664-1669), naredbom generalnoga providura Zorzi Morosinija (1672-1675) provedena je agrarna reforma i sastavljen je zemljišni katastar ninske i splitske krajine s Klisom. Taj katastar sadržava broj čestice, ime posjeda, opis dodijeljene zemlje i imena posjednika.

Poslije Morejskoga rata (1684-1699) mirom u Karlovcima (1699.) dobiva Knin, Vrliku, Sinj, Vrgorac i Gabelu. Taj novostečeni prostor naziva se acquisto nuovo. Nakon Morejskog rat razgraničenje je proveo generalni providur Grimani pa je nova granična linija dobila ime Linea Grimani, a protezala se sve do crte Opuzen –Čitluk-Vrgorac-Zadvarje-Sinj-Vrlika-Knin. Za to područje izrađene su topografsko-katastarske karte u koji su unesene čestica dodijeljenoga zemljišta, stambeni, gospodarski i vojni objekti. Godine 1702. izrađuje se katastar Metkovića, Slivna i Opuzena, zatim Vrgorca (1703/1704), Čitluka (1704.), Boke kotorske (1704.) te je završen katastar područja (contado) Zadar, Šibenik, Skradin, Sinj i Knin (1709), a katastar Trogirskoga kotara izrađen je 1711. Za svaku katastarsku općinu donosi se način korištenja čestica (kultura), neobrađene površine, pašnjaci, podaci o stanovništvu. Uz pisani dio katastra izrađena je i rukopisna karta.

U tzv. Malom mletačko-austrijsko-turskom ratu (1716-1718) koji je zaključen mirom u Požarevcu 1718. Mletačka Republika ponovno proširuje svoje posjede. Nova granična linija naziva se Linea Mocenigo po generalnom providuru Alvisu Mocenigo koji je u ime Mletačke Republike sudjelovao u pregovorima za razgraničenje. Tom linijom nova osmansko-mletačka granica pomiče se dublje u zaleđe na crtu Metković-Vrgorac-Imotski-Strmica (s korekcijom iz 1729. kada je dio teritorija oko Gabele i utvrde Čitluk vraćen Turskoj). Taj mletački posjed naziva se acquisto novissimo. Providur Vendramin donosi odluku o uspostavi novoga katastra za zemljište stečeno Požarevačkim mirom. U razdoblju 1725-1730 izvršen je popis Sinjske krajine i Imotskoga, a 1735. otpočeli su radovi za izradu katastra kninskoga područja. Obnovljen je 1729. godine katastar ninskoga, a 1736. zadarskoga područja. Taj katastar sadrži popise posjednika i članova njihovih obitelji, s naznakom graničnih posjednika.
Zbog nesređenoga stanja i brojnih pobuna u Dalmaciju Sindici 1748. do 1756. obnavljaju investiture za zadarsko i kninsko područje te podjeljuju preostalo zemljište Morlacima i siromašnim starosjediocima. Generalni providur Dalmacije Francesco Grimani 1756. podnosi Senatu prijedlog zakona (Grimanijev zakon) o razdiobi slobodnoga zemljišta i njegove podjele obiteljima prebjeglim s turskoga područja, te domaćim siromašnim i zaslužnim obiteljima. Svi ugovori o dodjeli zemljišta upisani su u knjige investitura i 1756-1758 je stvoren novi katastar poznat kao Grimanijev katastar kninskoga, zadarskog i splitsko-klisačkog područja s popisom čestica, imenima posjednika, površina i vrsta kulture na zemlji.
Sadržaj jedinice: Knjige mletačkoga katastra sadrže popise obiteljskih posjeda i imanja na području pojedinih naselja u Dalmaciji. Nastao je kao rezultat izmjera i dodjela zemlje na uživanje nakon osmanlijsko-mletačkih ratova. Katastri su nastajali naredbama generalnih providura nakon teritorijalnih promjena koje su događale u tursko-mletačkim ratovima nakon kojih je uslijedila kolonizacija novopridošlih stanovnika – Morlaka. Podaci katastarskih knjiga izvor su za proučavanje migracija, teritorijalnih, demografskih i imovinskih promjena u Dalmaciji u 17. i 18 stoljeću.
Izlučivanju: Čuva se trajno, nije ništa izlučeno.
Vrste medija: Papir
Vrste građe: 72 knjige (Popisi imanja)
Stupanj sređenosti: Arhivistički sređeno
Plan sređivanja: Sređivanje i izradba popisa obavljeni su u 19. stoljeću. Navedeni popisi raspoređeni u ukupno 72 kutije. Kutija: 1-2: Isprave samostana Sv. Marije de Taurello u Splitu (1406-1805) te katastarski popis imovine i zemalja koji pripadaju samostanu;

Kutija 3:Spisi nadzorništva za bogoštovlje (1807)- sadrži spise o sporovima, prodaji, isplati samostanskih dobara, korespondencija inspektora za bogoštovlje s delegatom u Splitu;

Kutija 4-5: Katastar područja Sinj (1709) koja je izmjerio Cosmo Faventini 1709. godine. Sadrži razne popise/ katastre duša i stoke ,obitelji (broj muškaraca, djece, muškaraca pod oružjem i njihovog imovnog stanja (Oranice, livade, vinogradi, obrađeno, neobrađeno), katastar stoke sadrži broj konja, goveda, teladi i sitnih životinja. Sadrži također preglede cjelokupnog zemljišta, obrađenog i neobrađenog po mjestima, granice zemljišta, zakupe zemljišta…;

Kutija 6-7: Katastar područja Zadar (Contado superiore di Zara) izmjerio Cosmo Faventini 1709. g.; popisi po obiteljima, popis zemljišta tabelarni I linearni uvezeni u manje knjižice(po mjestima);

Kutija 8: Katastar područja Zadar (Contado inferiore di Zara)1709. izmjerio Cosmo Faventini;

Kutija 9:. Katastar područja Zadar (Contado medio di Zara) 1709. izmjerio Cosmo Faventini;

Kutija 10: Katastar područja Zadar (Contado superiore di Zara) 1709. izmjerio Pasconi Augustini;.

Kutija 11: Katastar područja Trogir (1709), izmjerio Cosmo Faventini;

Kutija 12-13: Katastar područja Šibenika i Skradina (1709), izmjerio Cosmo Faventini;

Kutija 14: Katastar područja Knin (1709), izmjerio Cosmo Faventini (sve popisi, uvezani u male knjižice po mjestima); Kutija 15-20:Katastar područja Knin (1735,1736,1737), izmjerio Pietro Cigni (sve popisi uvezeni u male knjižice po mjestima);

Kutija 21: Katastar područja Knin,Drniš - sadrži razne popise obitelji i seoskih dobara, doseljenika;

Kutija 22: Katastar područja Imotski -popisi;

Kutija 23: Quaderno della Camara di Sebenico /Popis svih mlinova na šibenskom području (1806), imena vlasnika, njihovi izdaci i porezi;

Kutija 24: Katastar područja Rupe-Skradin - spisi;

Kutija 25: Katastarska knjiga područja Vrgorac (1703-1704)- popisi;

Kutija 26: Katastar područja Metković, Klek, Opuzen s Gabelom , Cicluzani I Sassaviani(1702)-knjiga s popisima;

Kutija 27: Knjiga katastarskog područja Čitluk serdara Matije Belića koja seže do makarskog područja (1704);

Kutija 28: Razni instrumenti, zakupi, prihodi, porezi samostana Sv. Rajnera u Splitu(1459-1799)- spisi;

Kutija 29.Katastar područja Risanj (1704) - abecedni popisi uvezani u knjigu;

Kutija 30 -popisi;

Kutija 31: Katastar područja Herceg Novog (1704)- sadrži detaljne nacrte zemljišta pojedinih sela za Herceg Novi s popisom obitelji, koje posjeduju čestice.Izmjerili javni mjernici Bartolomeo Agustini i Pietro Rossi -knjiga -nacrti granica između mjesta, u boji, knjiga;

Kutija 32-33 knjiga. Katastar područja Zadar(1736); popisi obitelji, pojedinaca i njihove imovine na zadarskom području-uvezano u knjige,

Kutija 34-popisi s područja Knina i Drniša uvezani u knjigu

Kutija 35: Katastar područja Knin i Drniš (1755 I 1756)- sadrži popise 36 sela, obitelji i njihovih posjeda(čestica) po zakonu iz 1755 i 1756. godine, statistički popis zemlje po selima;

Kutija 36. Dva katastra iz 1789. g. koji sadrži podatke za područje: Zadar, Knin,Šibenik i Split po kvartovima su upisane kuće od javnog značaja- pod upravom generalnog providura Angela Mema;

Kutija 37-38: Katastar posjeda Nina (1609)- sadrži podatke o prodaji(alienazione) općinskih i javnih posjeda ,popisi uvezani u knjigu te katastik iz 1609.;.

Kutija 39: Katastar za područje Imotskog od 1725. do 1730. godine-sadrži abecedni popis posjeda po obiteljima , mjesta, izradio inžinjer Battista Comozzini po naredbi gen. prov. Pietra Vendramina- uvezano u knjigu;

Kutija 40-41: Katastar zadarskog kotara i kninskog teritorija(1756)- sadrži podatke o dodjeli zemlji Morlacima, sadrži popise uvezane u knjige; br41.Skice I nacrti (1756).

Kutija 42 Katastarska knjiga za teritorij Zadra, Knina, Vrlike i Trogira, uvezano u knjigu, nacrti;

Kutija 43-46: Inventario Pubblico dell'Archivio generalizio- 3 knjige;

Kutija 47-48: Abecedni popis katastarskih čestica za Nin (Repertorio delle terre di Nin)1729.1825.;

Kutija 49-58: popisi dodijeljenih posjeda na području kotara Zadar i Knin - sadrži 10 knjiga (1748-17519, registri investitura;

Kutija 59: Katastar područja Nina (1675)- sadrži repertorij posjeda na području Nina, a odnosi se na katastar iz 1675., koji je napravljen na zamolbu generalnog providura Pietra Civrana te terminacije Senata o potrebi sređivanja katastika na području Nina.-knjiga posjeda po abecedi;

Kutija 60 i 70: Katastar samostana Sv.Rajnera u Splitu (1711)(1753)-popis dobara 1780, pokretnina I nepokretnina, karta posjeda u Kaštel Gomilici i Kambelovcu iz 1780.g.- nacrti, u boji;

Kutija 61: Katastar područja Splita i Klisa za vrijeme Pietra Civrana (1675) I proširenog popisa za vrijeme Zorzi Moresina (1672)- popisi, knjiga;

Kutija 62: Katastar područja Šibenika i Skradina (1709)-napravljen po naredbi generalnog providura Dalmacije i Boke kotorske Vincenza Vendramina i po izmjerama javnih mjernika 1709.;

Kutija 63: Katastar područja Sinj (1709) napravljen po neredbi generalnog providura Vincenza Vendramina, popisi;

Kutija 64:Katastar područja Zadar (1709)- podijeljen na tri dijela (inferiore, medio, superiore), sastavila komisija javnih mjernika za vrijeme generalnog providura Vincenza Vendramina (1709), popisi;

Kutija 65: Katastar područja Trogir (1711), napravljen po naredbi generalnog providura Carla Pisania, popisi;

Kutija 66: Agrarne odredbe i proglasi (Terminazioni agrarie)(1576-1784), knjiga;

Kutija 67. Male skice i nacrti sela u zadraskom zaleđu (1709) -u lošem stanju, ne izdaju se strankama;

Kutija 68: Katastar područja Sinj (1725-1729)- sadrži dva indeksa , dvije knjge popisa obitelji i dobara;

Kutija 69: Katastar područja Splita, Solina, Klisa, Kaštela, Sutivana na Braču (1758) koje su u posjedu SV: Marije de Taurello (ima malih oslikanih nacrta na lijevoj strani knjige, a na desnoj je tekst)- izmjerio Alessandro Barbieri;

Kutija 71: Katastar posjeda samostana Sv. Nikole u Trogiru (1795) (ima malih oslikanih crteža i tekst-popisi i opisi parcela;

Kutija 72: Prijepis katastra Paga (1452).
Dostupnost: Dostupno javnosti
Uvjeti dostupnosti: Prema čl. 18. Zakona o arhivima i arhivskom gradivu (NN 105/97), gradivo je dostupno na korištenje.
Jezici: talijanski
Pisma: latinica
Obavijesna pomagala: DAZD-5/P - 1 Mletački katastri Dalmacije (popis)
Identifikator: HR-DAZD/AJ 15112
Status zapisa: izmijenjena inačica
Podrobnost: djelomičan
Jezik opisa: hrvatski
Pismo opisa: latinica

Sva prava pridržana - Hrvatski državni arhiv e-mail: arhinet@arhiv.hr