ARHiNET - Generalni providuri za Dalmaciju i Albaniju (Zadar)

Povijest:	Dalmatinske općine/komune su u prva dva stoljeća mletačke vladavine, nakon 1409/20., imale svoju posebnu upravu na čelu s knezom koga je birala Vlada u Veneciji i kojoj je on bio podložan. Povremeno i u izuzetnim prilikama Vlada je slala u Dalmaciju sindike istražitelje. Tek 1597. godine imenuje se generalni providur za Dalmaciju i Mletačku Albaniju (današnje Crnogorsko primorje). On je sve do pada Republike 1797. središnji predstavnik Mletačke Republike s boravištem u Zadru. Time je i Zadar postao središtem mletačke uprave, a služba generalnoga providura vodila je većoj centralizaciji uprave u pokrajini. Služba generalnoga providura razvila se od službe od generalnoga zapovjednika (Capitano generale) koga je ranije povremeno Venecija slala u galiji radi nadgledanja gradova istočne obale Jadrana. Providura imenuje mletačko Veliko vijeće među mletačkim plemstvom najprije na razdoblje od dvije godine, a od 18. stoljeća na tri godine. Generalni providur objedinjuje civilnu i vojnu upravu nad područjem Mletačke Dalmacije i Albanije te ima ulogu posrednika između dalmatinskih komuna i središnje vlasti u Mletcima. Od godine 1610. na njega su prenesene i ovlasti Drugostupanjskog suda.
Sjedišta:	Zadar (1597-1797)
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Providur je nadzirao pokrajinu Dalmaciju i Albaniju i vodio je korespondenciju s vladom u Veneciji i dalmatinskim gradovima. Osim nadzora nad svim civilnim i vojnim pitanjima u pokrajini, uspostavljao je diplomatske odnose s Otomanskim carstvom, Habsburgovcima i Dubrovačkom Republikom. Izuzetno je značajna njegova kancelarija iz koje je slao dnevno izvještaje (dispacci) središnjoj vladi u Mletcima, vodio dopisivanje s knezovima kapeteanima dalmatinskih općina/komuna, uspostavljao kontakt s osmanskim službenicima kao što su emin, defterdar te sa službenicima u njegovoj službi kao što su serdari, pukovnici (collonelli), governatores itd. Kao predstavnik Republike osim diplomacije trajno je uspostavljao veze s narodom na svim razinama, osobito u vrijeme krize. Donosio je zakonske odredbe (terminazioni) koje su uz statute gradova te duždeve isprave ili dukali te odredbe Senata (Ducali e terminazioni) utvrđivale opći okvir društvenoga i političkog razvoja dalmatinskih komuna. Dokumenti koje je slao sadrže zapise o sporovima, odlukama, investituri, pravima, propusnice, izvještaje o izborima različitih službenika itd. Generalni providur bio je vrhovni zapovjednik u pokrajini, posjećivao je vojne postrojbe i zgrade, brinuo se za njihovu plaću, oružje i utvrde. Druga njegova zadaća bila je briga za novac kao i pobiranje nameta. Pomagali su mu provveditore della cavalleria. U vrijeme rata bila su dva providura jedan za građanske, a drugi za vojne poslove. Provveditore je bio odgovoran za ekonomski razvoj pokrajine osobito za trgovinu s Osmanskim carstvom i zbog toga je bio u trajnom dopisivanju s osmanlskim predstavnicima. Odgovoran je bio za sve javne radove i zgrade i za stvaranje katastra te je nakon ratova obilazio cijelo područje. Bio je u trajnom kontaktu sa seoskim zajednicama, a posebno s novim stanovnicima, Morlacima. Njegova je bila najvažnija zadaći sačuvati najveću vrednotu za Mlečane – mir na granicama. Jedna od najvećih dužnosti i obveza bila je braniti javne interese Republike i održavati mir na granicama. Providur je imenovao općinske službenike ili ih je potvrđivao ako su ih imenovali knez, kapetan ili neko drugo tijelo. Donosio je terminacije koje su imale snagu zakona i nisu se mogle ukinuti, ali sam nije mogao ukinuti starije dukale i terminacije. On je bio ujedno i najviši prizivni sud u Dalmaciji, ali je protiv njegovih odluka bila dopuštena žalba središnjim tijelima u Veneciji. Kada su se povlačile nove granice prema Turskoj on je bio glava povjerenistva za razgraničenje i svojim ukazima naređivao je izradu katastra.