ARHiNET - Zagrebačka oblast

Povijest:	Uredbom o podjeli zemlje na upravne oblasti od 26. travnja 1922. te istodobno donesenim Zakonom o sreskoj i oblasnoj samoupravi (SN br. 92/1922), na osnovi čl. 95 Vidovdanskog ustava, Kraljevina SHS podijeljena je na 33 oblasti. Jedna od oblasti bila je i Zagrebačka oblast, koja je teritorijalno obuhvaćala dio dotadašnje Zagrebačke i Varaždinske županije. Kao i ostale oblasti, počela je poslovati tek 1924. godine, kad je postavljen veliki župan, Mile Kramarić, kao predstavnik državne vlasti. Veliki župan je imao vlastiti, predsjednički ured, te mu je bilo podređeno 12, odnosno 13 odjeljenja. Oblasna samouprava koja je djelovala putem Oblasne skupštine i Oblasnog odbora, uspostavljena je tek 1927. godine. Usvajanjem Zakona o izmjeni Zakona o općinama i oblasnim samoupravama 1929. godine, oblasne su skupštine i oblasni odbori raspušteni, a veliki su župani bili dužni postaviti komesare oblasne samouprave koji će preuzeti poslove skupštine i odbora za dotične djelatnosti. Nadležnost komesara bila je utvrđena Uredbom o radu komesara oblasne samouprave od 20. siječnja 1929. godine. Komesar je bio pod izravnim nadzorom velikog župana. Komesari su prestali s radom 15. studenoga 1929., kad njihove nadležnosti prelaze na banovine, uspostavljene Zakonom o nazivu i podjeli Kraljevine od 3. listopada 1929. Teritorij Zagrebačke oblasti nakon toga je uključen u Savsku banovinu, jednu od 9 novih administrativno-teritorijalnih jedinica. Od 16. studenoga 1929. oblasti se bile „oblasti u likvidaciji“, a konačna likvidacija svih organa samouprave određena je najkasnije do 4. prosinca 1929. godine.
Sjedišta:	Zagreb (1924-1929)
Djelatnost:	Oblasna je samouprava bila podijeljena na zakonodavnu, nadzornu i izvršnu vlast. Rad se odvijao kroz tijela oblasne samouprave, a rješavala je pitanja: Oblasno zakonodavstvo izglasavanja proračuna, oblasnih javnih radova, upravljanje unaprjeđenjem oblasnih privrednih interesa, oblasni javni radovi, briga o narodnom zdravlju, prosvjetni poslovi oblasti, oblasne prometne ustanove i dr, kao što je pomaganje razvoja obrta, industrije, prikupljanje statističkih podataka za potrebe oblasne samouprave, davanje mišljenja vladi o pitanjima zakonskih prijedloga koji se odnose na oblasti itd. Iz područja financija to su bili: poslovi sastavljanja oblasnih proračuna, raspolaganje porezima za oblasne rashode; Narodno gospodarstvo: briga za oblasnu privredu općenito, za poljoprivrednu industriju, seljačka gospodarstva, poljoprivredne zaklade, agrarno-političke mjere, razvoj pojedinih poljoprivrednih grana, briga oko gospodarskih proizvoda, poslovi razvoja stočarstva i veterinarstva, komasacije, izrada gospodarskih osnova, briga nad oblasnim imanjima, seljačke zadruge i dr., Poslovi narodne prosvjete uključuju poslove koji su vezani uz unaprjeđenje prosvjete i školstva, školski programi, održavanje tehničkih uvjeta školovanja i sl., Poslovi građevinarstva i prometa su izdavanje građevnih i vodograđevnih propisa, briga za oblasne ceste, javne gradnje, mostove, željeznice, opskrbu vodom, navodnjavanje, osiguranje građevnog materijala, eksproprijacije, nadzor nad obavljanjem građevinskih poslova; Narodno zdravlje i socijalna politika obuhvaćali su poslove brige i nadzora nad provođenjem mjera iz zdravstvenih propisa, osnivanje zdravstvenih stanica, nadzor lječilišta, osnivanje sanatorija, nadzor nad javnim lokalima, tržištima, zaštitno-tehničke mjere, brigu za siročad i nezbrinute, pomoć kod elementarnih nepogoda, zaštita invalida i dr; osim toga u nadležnosti su mu i poslovi šumarstva (ukupna briga nad oblasnim šumama, pošumljavanje) te poslovi iz područja obrta, trgovine, industrije i statistike (unaprijeđenje obrta i kućnih radinosti, stručno obrazovanje i sajmovi i dr.).
Unutarnji ustroj / genealogija:	Veliki je župan za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti imao na raspolaganju referente postavljene na čelo 12 odjeljenja (odjela): upravnog, redarstvenog, odjeljenja za vjere, poljoprivrednog, šumarskog, zadružnog, agrarno-pravnog, veterinarskog, sanitetskog, hidrotehničkog i odjeljenja za trgovinu i industriju. Do godine 1927/1928 broj odjeljenja se povećao na 13, pa su tada djelovala sljedeća odjeljenja: financijsko, upravno, redarstveno, za vjeru, poljoprivredno, šumarsko, zadružno, agrarno-pravno, veterinarsko, sanitetsko, hidrotehničko, za trgovinu i industriju. Oblasna skupština predstavljala je zakonodavnu i nadzornu vlast. Saziv oblasne skupštine pripadao je velikom županu u kraljevo ime. Oblasna je skupština izglasavala oblasni proračun i oblasne uredbe, koje su imale karakter oblasnog zakon i mogle su se odnositi: na unutarnje poslovanje oblasnih samoupravnih vlasti, na ustrojstvo i poslovanje rasnih oblasnih samouprava i zavoda, reguliranje plaća i mirovina oblasnih činovnika, propisivanje načina uporabe oblasnih sredstava, razrađivanje zakonskih odredaba u cilju primjenjivanja u oblasti ukoliko nisu iz područja javnog mira i reda, sigurnosti i morala. Za pojedine zadatke Skupština Zagrebačke oblasti jednokratno je imenovala odbore koji su bili raspušteni po obavljenome poslu (Financijski odbor, Odbor za uredbe, Odbor za molbe i žalbe). Oblasni odbor, kao izvršni organ Zagrebačke oblasti, na čelu s predsjednikom, rješavao je stvari iz svoje nadležnosti na redovnim i izvanrednim sjednicama. Sukladno zakonskim odredbama imao je vlastitu kancelariju i poseban Kancelarijski poslovni red za oblastni odbor zagrebačke oblasti. Prema njemu članovi Oblasnoga odbora Zagrebačke oblasti vodili su rad 8 stručnih odjeljenja (odjela), putem kojih su se rješavali samoupravni poslovi. Odjeljenja su bila nadležna za financije; narodno gospodarstvo; narodnu prosvjetu; javne radove i promet; narodno zdravlje; socijalnu pomoć; obrt, industriju i opću statistiku; te za samoupravnu administraciju.