Facebook
Naziv: Obitelj Frankopani
Vrsta entiteta: obitelj
Razdoblje: 1118 - 1671
Normativni nazivi: Frankopani, obitelj (hrvatski)
Povijesni nazivi: knezovi Krčki (1118 - 1430) (hrvatski)
Frankopani (1430 - 1671) (hrvatski)
Frankapani (1430 - 1671) (hrvatski)
Francapani (1430 - 1671) (hrvatski)
Frangapani (1430 - 1671) (hrvatski)
Frangcipani (1430 - 1671) (hrvatski)
Frangepani (1430 - 1671) (hrvatski)
Frangipani (1430 - 1671) (hrvatski)
Frangopani (1430 - 1671) (hrvatski)
Franepani (1430 - 1671) (hrvatski)
Aktivnost: Stvaratelj više ne djeluje
Povijest: Velikaška obitelj.
Frankopani su se do 1430. godine nazivali knezovima Krčkim, a tada, pokušavajući u duhu vremena, dokazati svoje porijeklo i povezanost s rimskom plemićkom porodicom Frangipani, uzeli su ime Frankopani.
Prvi je poznati član ove obitelji bio krčki knez Dujam (1118-1163). Njegovi su sinovi Bartol i Vid 1163. godine, s Mletačkom Republikom sklopili ugovor kojim su priznali njezino vrhovništvo nad Krkom. Kao mletački vazali članovi su obitelji držali krčko kneštvo do 1358. godine, kada su se, zahvaljujući uspjesima Ludovika I., oslobodili mletačkog vrhovništva.
U službu su hrvatsko-ugarskih vladara Krčki knezovi stupili krajem XII. st., a prvi je to učinio Bartol (polubrat spomenutih Bartola i Vida). Njegov su primjer slijedili i ostali članovi obitelji. Za svoju su službu do sredine XIII. st. dobili Modrušku i Vinodolsku županiju. Godine 1271. postali su načelnici, a 1302. i knezovi grada Senja. Krajem XIII. st. stekli su Gacku županiju s Otočcem, a 1323. Slunj i Drežnik.
Iako formalno vazali hrvatsko-ugarskog kralja, bili su nezavisni vladari na svojim posjedima.
Uspon obitelji nastavljen je s Ivanom (u. 1393), pristašom kralja Žigmunda, koji je zbog svojih zasluga od kralja dobio Cetin i plemićke općine oko Klokoča, a 1392. postao i hrvatsko-dalmatinski ban. Ivanov sin Nikola (u. 1432), uspio je kao jedini muški potomak okupiti sve obiteljske posjede. Godine 1426. postao je hrvatsko-dalmatinski ban.
Moć je Frankopana počela opadati za Nikolinih sinova, koji su 1449. godine zajedno s unukom mu Jurjem, podijelili posjede i osnovali osam grana obitelji, ali i u sukobima s Matijom Korvinom izgubili su određene posjede (Gacku s Otočcem, dio Hrvatskog primorja, Senj). Uz to, posljednji je član krčke loze Ivan 1480. godine Krk predao Mlečanima.
Potkraj XV. st. najmoćnija grana Frankopana bili su Ozaljski. Bernardin Ozaljski (1453-1529), najmoćniji velikaš u Hrvatskoj, dodatno si je osnažio položaj brakom svoje kćeri Beatrice s Ivanišem Korvinom. No, godine 1577. nakon smrti Stjepana, posljednjeg muškog člana ozaljske grane, na osnovi ugovora između njega i Nikole Zrinskog, muža njegove sestre Katarine, velik je dio posjeda Frankopana pripao Zrinskima.
Krsto (1482-1527) iz brinjske grane, uživao je velik ugled među slavonskim plemstvom, te mu je nakon bitke na Mohačkom polju Slavonski sabor u Koprivnici dao naslov "skrbnika i zaštitnika kraljevstva". Bio je vođa pristaša Ivana Zapolje u Slavoniji pa ga je ovaj imenovao banom. Poginuo je pri opsadi Varaždina koji su držali pristaše Ferdinanda Habsburškog.
U slunjskoj se grani istaknuo posljednji njen izdanak Franjo (1536-1572), borac protiv Turaka i hrvatski ban (od 1567).
Potkraj XVI. st. preostala je još samo grana Tržačkih Frankopana. Nikola Tržački (1586-1647) sudjelovao je u Uskočkom ratu (1616-1617). Kao hrvatski ban (1617-1622) bio je u sukobu s plemstvom i Erdödyjima, te je na kraju bio prisiljen odstupiti s banske dužnosti. Njegov brat Vuk Krsto (u. 1652), karlovački general od 1626. do 1652, istaknuo se naseljavanjem krajeva južno od Kupe, opustošenih u turskim napadima. Loza Tržačkih izumrla je smrću Frana Krste (1643-1671), pjesnika, senjskog kapetana i sudionika Zrinsko-frankopanske urote.
Sjedišta: Baška (1118-1480); Bihać (1424-); Bosiljevo (1461-1670); Brinje (1343-); Brlog ; Cetingrad (1387-1572); Dabar ; Drežnik (1323-1592); Klokoč (1387-); Krk (1118-1480); Krstinja (1542-1585); Lička Jesenica (1544-1577); Modruš (1200-1577); Ogulin (1500-1577); Omišalj (O. Krk) (1118-1480); Otočac (1300-1535); Prozor ; Senj (1150-1469); Severin ; Slunj (1323-1572); Vrbovsko ; Zvečaj (-1577); Ozalj (1398-1577); Grobnik (1481-1577); Ribnik (1398-1577); Dubovac (1481-1577); Hreljin (-1577); Bakarac (1481-); Novi Vinodol (1150-1577); Novigrad na Dobri (-1577); Novigrad (Istra) ; Plaški (-1577); Skrad (-1577); Bakar (-1577)
Djelatnost: Hrvatski banovi, visoki vojni dužnosnici, književnici.
Stvaratelji:
( - 26.06.1432)

Napomena o vezama: Ženidbenim su vezama bili povezani s velikim brojem utjecajnih plemićkih obitelji (Abensberg-Traun, Alapić, Aragonski, Badovari, Bakić, Berislavići, Bocskáy, Brankovići, Bribirski, Carrara, Celjski, Csaszar deLanser, Csobor, Devinski, od Divina, Dornberg, Eck de Hungerspach, Erdödy, Forgač, Gorjanski, Gradonico, Haller de Hallerstein, Herbst, Hohenzollern, Inkofer, Kerečenji, Korvin, Krbavski, Kurjaković, Lang, Lenković, Lichtenstein od Mikulova, Lipovački, Manasses, Mauroceni, Nelipčići, de Naro, Perenji, Petuhi de Gerse, Pongracz de Dengeleg, de Reva, Rozgon, Schaumburg, Schweinpöck, Sforza, de Stubenberg, Štefković, Thurn, Thuz de Lak, Wallsee, Zrinski).
Identifikator: HR-HDA/S - 11051
Pravila ili propisi: ISAAR(CPF) Međunarodni standard arhivističkog normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe i obitelji, 2. izdanje, Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 2006.
Status zapisa: izmijenjena inačica
Podrobnost: djelomičan
Jezik opisa: hrvatski
Pismo opisa: latinica