ARHiNET - Građevinsko poduzeće "Tehnika-beton" Osijek (fond)

Sadržaj jedinice:	Najznačajniji dio fonda čine Zapisnici organa upravljanja, te urudžbeni zapisnici/djelovodnici, dokumentacija o poduzeću, normativni akti (statuti, pravlinici, SAS-ovi, poslovnici), kupoprodajni ugovori, kao i projektna i građevinska dokumentacija, koja ujedno sačinjava i najveći dio poslovanja samog poduzeća. Osim toga, dio gradiva čini različita financijska i personalna dokumentacija. Po dovršetku arhivističke obrade fond je podijeljen na slijedeće serije: 1. Opći spisi, 2. Dokumentacija o poduzeću, 3. Normativni akti, 4. Zapisnici, 5. Imovinsko-pravni odnosi, 6. Financije, 7. Personalna dokumentacija, 8. Projektna i građevinska dokumentacija. Pojedine serije se dalje dijele na podserije i podpodserije.
Izlučivanju:	Nakon preuzimanja gradiva vršena su redovita godišnja izlučivanja u DAOS-u, zbog toga što su istekli rokovi čuvanja registraturnog gradiva i zbog potrebe za prostorom. Tako je, u skladu s Pravilnikom o odabiranju i izlučivanju registraturnog gradiva, u razdoblju 1995-2004 izlučeno cca. 327 d/m bezvrijednoga gradiva. Te količine su se odnosile uglavnom na razne duplikate/multiplikate i financijsku dokumentaciju, kojoj su istekli rokovi čuvanja.
Vrste medija:	Papir
Vrste građe:	spisi ; crtež
Stupanj sređenosti:	Arhivistički sređeno
Plan sređivanja:	Gradivo fonda preuzeto je u registratorima i uvezima/buntovima, uglavnom bez ikakvog popisa i reda, a dio i u rinfuznom stanju pa je stoga bila potrebna njegova arhivistička obrada. U prvoj fazi rada na fondu izvršen je uvid u gradivo fonda i podjela gradiva na serije, podserije i podpodserije. Prvo je izvršena identifikacija knjiga. Knjige se uglavnom odnose na urudžbene zapisnike/djelovodnike, matične knjige radnika, kazala/indekse, evidencije o oštećenjima zdravlja radnika (invalidi rada, nesretni slučajevi), knjige nepokretne imovine i inventure, te druge evidencije. Prilikom obrade i sređivanja samo se kod serije Zapisnika, financija i urudžbenih zapisnika/djelovodnika mogao zadržati prvobitan poredak gradiva. Kod ostalih serija fonda morao se uglavnom utvrditi novi arhivski poredak, jer je jedan dio gradiva preuzet u buntovima i u rinfuznom stanju (projektna dokumentacija) ili je prvobitan poredak gradiva bio neodgovarajući (personalni dosjei), te se gradivo složilo prema abecedi, kronološki i/ili prema sadržaju. Kod nekih serija uzeta su u obzir sva tri kriterija. Najveću seriju fonda čini projektna i građevinska dokumentacija, gdje se morao uspostaviti potpuno novi arhivski poredak, jer je gradivo bilo uvezano u buntove, po nekoliko projekata zajedno, bez ikakvog popisa i reda, te osnovnih evidencija, koje ili nisu sačuvane ili nisu vođene. Tako su se projekti odvajali, s obzirom na namjenu i mjesto gradnje, na: javni projekti u/izvan Osijeka i stambeni projekti u/izvan Osijeka. Stambeni projekti su se dalje odvajali, s obzirom na subjekt gradnje, na: društvene i individualne stambene objekte u/izvan Osijeka. Unutar pojedinih cjelina serija projektne i građevinske dokumentacije složena je prema abecednom poretku i popisana je analitički. Slijedeću veću cjelinu čini serija personalne dokumentacije, gdje se također, kod personalnih dosjea radnika, morao uspostaviti potpuno novih arhivski poredak, jer su o dosjei preuzeti uvezani u buntove bez upotrebljivog poretka. Tako su se dosjei radnika složili prema abecedi i podabecedi prezimena radnika. Ostala personalna dokumentacija sređena je kronološki i prema abecednom poretku. U seriji financija, kartice O.D. je bilo potrebno složiti prema abecedi prezimena radnika i uvezati ih, u posebno za njih napravljene fascikle, zbog različito velikih dimenzija. M4 obrasce je isto tako bilo potrebno složiti po abecednom poretku. U slijedećoj seriji imovinsko-pravnih odnosa, prvo je bilo potrebno ugovore, koji su registraturno veći bili odvojeni na društvene i individualne i unutar te dvije cjeline, ovisno o predmetu ugovora, na: stanove, garaže, lokale, poslovne prostore i vrsti ugovora (kupoprodajni ugovori, ugovori o udruživanju sredstava i o dodjeli stanova radnicima), složiti kronološki i unutar svake godine po abecedi. Slijedeću veću i značajniju cjelinu čini serija Zapisnika, gdje se zadržao prvobitan poredak, pa je tako, prema organima upravljanja i njihovih pomoćnih tijela, serija podjeljena na četiri podserije: podserija Zapisnika radničkog savjeta, koja ujedno čini najveći i najcjelovitiji dio zapisnika, podserija zapisnici upravnog odbora, podserija zapisnici zbora radnika i podserija razni zapisnici, koja obuhvaćaju manji dio zapisnika komisija, pomoćnih i drugih tijela poduzeća. Svaka cjelina sređena je kronološki, prema odvijanju sjednica. Kod serije općih spisa, urudžbeni zapsnici/djelovodnici odloženi su kronološki. Isto tako su i kod serije normativnih akata: statuti, pravilnici, SAS-ovi i poslovnici složeni i odloženi kronološki u kutije. Posljednja serija sadržava svu dokumentaciju vezanu za registraciju poduzeća, stečajni postupak, poslovne izvještaje, planove proizvodnje, analize poslovanja, programe, informacije, elaborate, statistiku, studije i biltene, koji su kronološki odloženi po predmetima.