Facebook
Naziv: Obitelj Fodroci (fond)
Signatura: HR-HDA-714
Imatelj: Hrvatski državni arhiv
Povijesni nazivi: Fodroczy, Fodroczi, de Fodoroucz, de Fodorowcz, de (hrvatski)
Skraćeni nazivi: Fodroczy (hrvatski)
Razdoblje: 1549 - 1887
Arhivske jedinica: 3.40 d/m
Tehničke jedinica: 34 kut.
Odgovornost: Obitelj Fodroci (stvaratelj)
Povijest jedinice: Nisu poznati podaci o preuzimanju gradiva u Arhiv. Jedini trag o vezi obitelji Fodroci i tadašnjeg Zemaljskog arkiva predstavljaju pisma Albrechta Fodrocija ravnatelju Arhiva Emiliju Laszowskom iz 1930., u kojima mu očituje spremnost da mu dade na uvid obiteljski arhiv (obiteljska knjižnica, parnice te razne bilješke) koji je čuvao u svojem dvorcu u Štrigovi te ga ujedno u tu svrhu poziva k sebi, budući da nije želio obiteljsku ostavštinu slati poštom. Prema opisu gradiva koji je Albrecht Fodroci naveo (u svojem pismu osim bilješki i parnica spominje knjigu o povijesti obitelji Fodroci uvezenu u kožu ) ne radi se o gradivu koje se čuva u HDA-u.

Drugi podatak o arhivu obitelji Fodroci spominje sâm Laszowski ističući da je Radoslav Lopašić uspio spasiti dio obiteljskog arhiva, koji je neki član obitelji Fodroci bacio na gnojište (ujedno napominje da se taj dio obiteljskog arhiva nalazi vjerojatno u arhivu Akademije (danas HAZU), kamo je dospjela Lopašićeva ostavština).

Manji dio gradiva obitelji Fodroci, nađen prilikom obrade zbirki HR-HDA-898. Zbirka raznih zapisa (tkz. Acta varia) i HR-HDA-786. Razne obitelji te dio gradiva iz zbirke HR-HDA-881. Razni rukopisi naknadno je priključen postojećem fondu.
Način preuzimanja: U dosjeu fonda je zabilježeno da je HDA gradivo ovog fonda primio oko 1900. godine, no potvrda za to nije pronađena.
Sadržaj jedinice: Gradivo fonda predstavlja fragmentarno sačuvani arhiv obitelji Fodroci iz razdoblja od 1549. do 1887. godine. Unatoč tom vremenskom rasponu koje obuhvaća tri stoljeća, najveći dio gradiva obuhvaća razdoblje 19. st. Prema svojem sadržaju obiteljska se ostavština Fodrocijevih može raščlaniti na gradivo koje se odnosi na članove obitelji, na članove obitelji rodbinski povezanih s obitelji Fodroci te na posjede koji su se nalazili u vlasništvu obitelji. Manja količina gradiva tiče se obiteljskih rodoslovlja. Po obimu sačuvanoga gradiva ističe se ostavština četiriju članova obitelji Fodroci: Ladislava i njegovih sinova Žigmunda i Mirka te Žigmundove supruge Julijane (rođ. Lovinčić). Ovu ostavštinu s jedne strane može okarakterizirati bogata korespondencija (kojom se također odlikuje i ostavština drugih članova obitelji (posebice Aurelije Fodroci te ostavština obitelji Balbi, Tišma i Ožegović, rodbinski povezanih s obitelji Fodroci) te s druge strane brojnost zapisa koji svjedoče o razgranatoj službenoj djelatnosti Ladislava i posebice Žigmunda Fodrocija. Ostavštinu Mirka Fodrocija čini službena dokumentacija koja odražava problematiku skrbništva nad njime zbog njegova narušenog duševnog zdravlja. Uz spomenutu korespondenciju i spise koji se tiču službene djelatnosti pojedinih članova obitelji, sačuvan je i velik broj dužničko-vjerovničkih parnica i tužbi. Manjim dijelom zastupljeni su osobni spisi članova obitelji.

Sačuvano gradivo koje se odnosi na posjede obitelji Fodroci u nekadašnjoj Križevačkoj, Zagrebačkoj i Varaždinskoj županiji jednim dijelom odnosi se na imovinsko-pravna pitanja sadržana u brojnim parnicama, sudskim opomenama i pozivima te ugovorima vezanim uz pravo vlasništva nad pojedinim posjedom ili pak u svjedočanstvima o diobi nekog posjeda između članova obitelji. Drugim dijelom ono se odnosi na život kmetova i podložnika pojedinog posjeda i njihova prava i obveze. O tome svjedoče sačuvani popisi gornjaka i činženjaka te kmetova, zapisnici o izvršenoj tlaci, tužbe i parnice vođene pred vlastelinskim sudom i molbe kmetova kojima su potraživali svoja prava. Veća količina gradiva sačuvana je za posjede u Svetom Ivanu Zelini (Zelinska Gora, koju je obitelj Fodroci dijelila s drugim plemićkim obiteljima), Žubrince, Tršce i Lipu. Vrijedan izvor kako za povijest Sv. Ivana Zeline tako i za povijest poštanske službe uopće predstavlja sačuvana dokumentacija o zelinskoj pošti, koju je kralj 1844. godine darovao Julijani Fodroci za 1000 forinti.

Iz ostavštine koja se tiče obiteljskih posjeda može se razabrati živ i razvijen gospodarski život koji se na njima vodio. Pri tome valja istaknuti dokumentaciju glede trgovine vinom (obitelj je zbog svog plemićkog položaja uživala pravo vinotočja i posjedovala nekoliko gostionica) i drvom te različite ugovore oko spaljivanja drvenjače radi dobivanja pepeljike u Zelinskoj Gori. Tome u prilog također svjedoče brojne sačuvane evidencije prihoda i rashoda, računi koje su sastavljali žitničari ili računovođe te popisi vlastelinskih službenika koji pokazuju da su Fodrociji kao vlastelini za brigu oko posjeda na raspolaganju imali više službenika (primjerice računovođe, žitničara, gostioničara, sluškinja, šumara i vrtlara te lovaca).

Osim seoskih imanja, imovina obitelji Fodroci koja je zabilježena u gradivu ovog fonda obuhvaćala je i kuće u zagrebačkom Gornjem gradu, Krapini, Križevcima i Karlovcu. Gradivo tih gradskih posjeda čine kupoprodajna očitovanja i ugovori, parnica zbog plaćanja zemljišne pristojbe te dokumentacija o prijenosu duga prijašnjih vlasnika na Fodrocije kao kupce.
Izlučivanju: Gradivo nije izlučivano zbog svoje vrijednosti. Trajno čuvanje.
Vrste medija: Papir
Vrste građe: spisi
Stupanj sređenosti: Arhivistički sređeno
Plan sređivanja:

Krešimir Čvrljak izradio je 1991. god. privremeni sumarni inventar za fond obitelji Fodroci. Budući da u svrhu izrade spomenutog inventara gradivo fonda nije bilo sustavno i temeljito obrađeno niti u potpunosti identificirano prema svojem sadržaju, predložena struktura fonda odražavala je mnoge nedosljednosti i onemogućavala je jasan uvid u sadržaj gradiva fonda, kao i njegovo pretraživanje. Iako je gradivo pojedinih članova obitelji koje se isticalo po svojem obimu bilo izdvojeno u zasebne serije prema članovima obitelji, gradivo nekih članova obitelji te obitelji rodbinski povezanih s obitelji Fodroci nije bilo identificirano i objedinjeno pod serijom člana obitelji na kojega se odnosilo, već se nalazilo u različitim podserijama tematskih naziva. Čini se da je kriterij obimnosti sačuvanoga gradiva mogao biti temeljem i poticajem da se gradivo članova obitelji kojih je gradivo bilo sačuvano u većem opsegu rasporedi u tri veće serije (Ladislav, Žigmund i Julijana Fodroci), dok su ostali (oni identificirani) članovi obitelji Fodroci bili svrstani pod seriju ''ostali Fodrociji''.


Jednako tako nisu identificirani ni svi posjedi kojih se ticalo sačuvano gradivo, već je gradivo koje se na njih odnosilo bilo svrstano pod seriju nekog člana obitelji. Na taj je način došlo do preklapanja pojedinih serija koje su trebale jasno biti razdvojene prema članovima obitelji, članovima obitelji rodbinski povezanih te posjedima (kako to sugeriraju francuski arhivist C. Samaran i mađarski arhivisti I. Borsa i I. Bakács). Uz prethodno rečeno, takva je rasporedba serija i nižih arhivskih jedinica pridonijela ujedno i razasutosti podataka o pojedinom posjedu ili članu obitelji kao i nepotpunoj slici obitelji Fodroci koju bi trebala odražavati njezina ostavština. Zbog navedenih manjkavosti i nedosljednosti privremenog inventara pristupilo se temeljitoj identifikaciji gradiva i izradi regesta (kratkog sadržaja spisa) radi izrade novog, analitičkog inventara. Prilikom identifikacije gradiva uočena je veća skupina signiranoga gradiva, koja se tematski odnosila na posjede Tršci i Orešje te njima susjednu Zelinsku Goru, odnosno na njihove prijašnje vlasnike: obitelji Galjuf i Petrović. S obzirom na to da je gradivo identičnog načina signiranja (broj fascikla, tekući redni broj i slovo) uočeno prilikom obrade fonda HR-HDA-716. Obitelj Galjuf, te da se odnosi na nekadašnje posjede te obitelji i kasnijih vlasnika, obitelji Petrović, može se pretpostaviti da su obitelji Fodroci pripali u trenutku kad ih je Julijana Roggendorf (rođ. Petrović) prodala Ladislavu Fodrociju. Budući da preostalo gradivo fonda nije bilo signirano na jednak način te da nije postojao izvorni popis gradiva (poput elenha karakterističnog za arhive plemićkih obitelji) po kojem bi gradivo bilo složeno prema prvobitnom redu, odlučeno je da se signirana cjelina rasformira te oblikuje u serije s ostatkom nesigniranog gradiva. Tri serije, podijeljene na članove obitelji Fodroci, njihove posjede te članove obitelji koje su rodbinski bile povezane s obitelji Fodroci, složene su prema abecednom redu imena članova obitelji, odnosno posjeda, a u slučaju kada je više članova obitelji imalo isto ime složene su kronološki. Niže su arhivske jedinice slagane po važnosti spisa i kronološki, osim ako u napomeni nije drugačije naznačeno. Obiteljska rodoslovlja svrstana su u zasebnu seriju ''Rodoslovlja obitelji''.


Nakon arhivističke obrade fonda iz njega je izdvojeno sljedeće arhivsko gradivo u navedene druge fondove i zbirke:

1. HR-HDA-34. Zagrebačka županija

1.1. Nepotpuni prijepis naredbe kraljice Marije Terezije upućene županijama; 1768.

1.2. Dopis Franje Nádasdyja i Aleksandra Szecsena upućen Zagrebačkoj županiji o različitim pitanjima koja je Županija trebala razmotriti; 1771.


2. HR-HDA-67. Bansko vijeće; N 1842/282, 1850. Molba Jurja i Julijane Fodroci upućena Banskome vijeću; 1850.


3. HR-HDA-426. Ujedinjena generalkomanda

Dopis gospodarskog vijećnika Petrića upućenog Zapovjedništvu topničkog zbora (Feuerwerks Corps Commando) Karlovačke generalkomande o pozitivnim osobinama određene vrste djetelina kao hrane za goveda, konje i ovce; 1844.


4. HR-HDA-429. Banska generalkomanda

Izjava o tome da će vojnom bjeguncu, graničaru Marku Đikuhu iz Kostajnice, biti oduzeta zemlja, ako se ne vrati u određeno vrijeme na područje svoje Graničarske pukovnije iz koje je pobjegao; s.d.


5. HR-HDA-441. Ogulinska graničarska pukovnija

Objava licitacije za prodaju drva za ogrjev na području Ogulinske graničarske pukovnije; s.d.


6. HR- HDA-477. Razni ratni povijesni spisi

6.1. Dopis 3. husarske pukovnije upućen Sudu u Karlovcu o dobrom ponašanju, marljivosti i nekažnjavanju Ivana Prešerna za vrijeme njegova višegodišnjeg službovanja; 1828.

6.2. Iskazi o vojnim vježbama; s.d.

6.3. Popis časnika i dočasnika; s.d.


7. HR-HDA-500. Kraljevska akademija znanosti

Dopis zagrebačke Kraljevske akademije te pridružene joj arhigimnazije upućen građanstvu da podupru novčano ili knjigama i rukopisima knjižnicu koju je B. Adam Krčelić još za života zapisao Kraljevskoj akademiji; 1777.


8. HR-HDA-680. Vlastelinstvo Čabar Očitovanje Polikarpa Paravića, posjednika vlastelinstva Čabar, o oslobođenju od kmetstva Antuna Turka iz Hriba te njegovih sinova Grgura i Antuna i njihovih potomaka muškoga spola, sve dok budu prebivali na svom selištu; 1822.


9. HR-HDA-699. Obitelj Bedeković-Komorski

9.1. Očitovanje Tome Bedekovića o razlozima zbog kojih nije mogao ustupiti stanovitoj obitelji ženidbeni ugovor te ugovor o diobi; s.d.

9.2. Svjedočanstvo o diobi posjeda Velika Mlaka, Lukavec, Okuje, Dubrava, Rakitovec, Jakuševec, Glogovec, Kupčina, Brezovica između Barbare Bedeković i njezine sestre Terezije Balog, pod skrbništvom Filipa Prešerna, izvršenoj po smrti njihove majke Katarine Balog (rođ. Prešern); 1792.


10. HR-HDA-703. Obitelj Budor Elenh spisa obitelji Budor; s.d.


11. HR-HDA-706. Obitelj Čikulini-Sermage

11.1. Prijepis očitovanja Marije Julijane Sermage o prodaji travnjaka u okrugu Sv. Nedjelja svojem slobodnjaku Franji Vojvodiću i sinu mu Jurju za 32 rajnske forinte; 1752.

11.2. Prijepis očitovanja Petra Sermagea o potvrdi vlasništva nad dijelom sjenokoše pod dobrima Novi Dvor u Lonjskom polju Jurju živoderu i njegovim bratićima, uz obvezu određenih godišnjih podavanja; 1767.

11.3. Prijepis gornog lista koji je Josipa Keglević izdala Sermageovom podložniku za vinograd na posjedu Kostanjek; 1768.

11.4. Popis spisa koje je iz arhiva obitelji Keglević na uvid tražila udova Petra Sermagea; 1787.


12. HR-HDA-711. Obitelj Drašković

12.1. Pismo Karla Draškovića za kanonika Dumbovića; 1773.

12.2. Pismo Teodora Draškovića za brata Ivana Nepomuka; 1845.


13. HR-HDA-725. Obitelj Jelačić

Šapirografirani prijepis Augustićeva dopisa u kojem politički napada Kazimira Jelačića; s.d.


14. HR-HDA-726. Obitelj Josipović-Vojković

14.1. Prijepis žalbe oroslavskih podložnika obitelji Vojković protiv podložnika grofova Sermage i Josipa Knezića zbog ometanja posjeda (ispaša i sječa šiba na pašnjaku koji im je pripadao); 1823.

14.2. Svjedočanstvo poslanika trgovišta Krapina o istrazi glede međa između vrtova Ane Vojkffy i Andrasa Florijana te o pogodbi koju su glede njih sklopili Martin Fürhelczer u ime Ane Vojkffy te spomenuti Andras Florijan; 1824.

14.3. Molba podžupana Varaždinske županije upućena Ani Vojković da pomogne svojom zaštitom prve temelje instituta za novčane naknade. Molbi je priložen izvod iz zaključaka Varaždinske županije; 1839.

14.4. Potvrda Franje Vojkffyja za podmirenu naknadu za vino; 1812.

14.5. Popis parnica koje su bile vođene pred Banskim stolom (između ostalih, parnica Kraljevskog fiska protiv Kristofora i Ane Marije Vojkffy zbog dobara Konjščina); s.d.


15. HR-HDA-752. Obitelj Patačić

15.1. Izvješće Antuna Bedekovića o mlinu koji je Ljudevit Patačić pokušao podići na rijeci Črnec, koja je dijelila njegovo vlastelinstvo Vrbovec od biskupskog vlastelinstva Gradec; 1760.

15.2. Izvod iz spisa male skupštine Varaždinske županije o molbi udove Franje Patačića, Katarine (rođ. Keglević), da joj se dopusti izgraditi veći prozor na staji zbog nedostatka svjetla te da se vodi briga o tome da njena staja ne ostane u potpunosti bez svjetla zbog izgradnje nove zgrade; 1781.

15.3. Ugovor o zakupu kuće u Varaždinu koji je Katarina Patačić (rođ. Keglević)pred Čazmanskim kaptolom sklopila s kanonicima Zagrebačkog kaptola; 1770.

15.4. Ugovor o zakupu dobra Kalnik koji je Katarina Patačić sklopila s odvjetnikom Zagrebačkog kaptola Pavlom Pozvekom; 1790.

15.5. Ugovor Ivana Augustića s Katarinom Patačić za imanje Ljubešicu (pod istom signaturom je i pismo Petra Sermagea šogorici Katarini Patačić); 1797.

15.6. Pismo Petra Sermagea šogorici Katarini Patačić; 1797.

15.7. Ugovor Katarine Patačić s Ivanom Koritićem glede zemljišta zvanog Dubovec; 1797.


16. HR-HDA-786. Razne obitelji

16.1. Obitelj Szalay

16.1.1. Svjedočanstvo plemićkog suca Vesprimske županije o tome da su Ivan Szalay i Mihovil Krakoszeg htjeli otkupiti zemlju u Sv. Jeleni Koruškoj koju je založio Ivanov otac, ali da to nisu mogli; 1821.

16.1.2. Izvod iz matice umrlih za Josipa Szalaya; 1821.

16.2. Obitelj Štivalić

Sudska opomena koju je bilježnik Banskoga stola uputio u ime Antuna Oreškovića odvjetniku Aleksandru Štivaliću radi povrata triju nasilno oduzetih konja; 1826.

16.3. Obitelj Kosić

Svjedočanstvo seoskog suca iz Novaka i jastrebarskih podložnika o posljednjoj volji Ivana Kosića, podložnika križevačkog biskupa; 1833.

16.4. Obitelj Brigljević

Pismo Josipa Brigljevića stanovitoj osobi; s.d.

16.5. Obitelj Petrović

16.5.1. Svjedočanstvo podsuca Zagrebačke županije o tome da su suci vratili krave Franji Petroviću, koje su bile zalutale u zajednički lug svetoivanskih plemića te da prema njegovom saznanju nisu više mogle davati mlijeko; 1796.

16.5.2. Svjedočanstvo Csanádskog kaptola o prigovoru koji je Franjo Petrović uložio u ime supruge Kunegunde (rođ. Komaromy) na oporuku pok. Žigmunda Komaromyja koju nije potpisao i zakonski ovjerio te koja je bila sastavljena na štetu njegove kćeri, spomenute Kunegunde i unuke Julijane, izjavljujući ujedno da je 700 forinti koje je Kunegundi dao njen brat Petar, ona uzela kao dio nasljedstva koji joj pripada; 1800.

16.6. Obitelj Keglević

Potvrda Julija Keglevića o primitku spisa koje mu je prilikom predaje imanja Gorica izručila udova Rozalija Jelačić; 1772.

16.7. Obitelj Grdenić

Prijepis sudskog poziva upućenog turopoljskom velikom županu Josipu Grdeniću s prijepisom tužbe koju je protiv njega podigao odvjetnik Josip Štefanec zbog odbijanja izvršenja sudske presude donesene u parnici Stjepana Škvorca iz Hrašća protiv Jakova Dobrinčića; 1815.

16.8. Obitelj Fabijanec

Izvod iz matice krštenih za Matiju, sina Martina Fabijaneca i Apolonije rođ. Falat; 1857.


17. HR-HDA-830. Šokćević Josip

Pozivnica na objed koju je ban Šokčević uputio Simi Dragaševiću; 1866.


18. HR-HDA-898. Zbirka raznih zapisa

18.1. Zapis na staroslavenskom; s.d.

18.2. Opis izgleda kraljevskog vijećnika Pavla Czusyja; s.d.

18.3. Prijepis sudske presude u stanovitoj parnici udove Josipe Franko i Jurja Reicha; 1844.

18.4. Razne bilješke na talijanskom i hrvatskom jeziku; 1769.

18.5. Molba Ivana Regeša, karlovačkog prisjednika, za naplatu dnevnice i troškova podnesenih prilikom potrage za lopovima, izvršene prema nalogu Grada; 1792.

18.6. Potvrda kraljevskog ureda za sol u Varaždinu o kupljenoj soli; 1822.

18.7. Izvješće o sudskom procesu koji je Julijana Bossanyi, udova Revay, 1776.godine vodila protiv kneza Eszterhazyja i grofa Jurja Csakyja zbog vlastelinstava Donja Lendava, Nempthi i Belatinec; 1776.

18.8. Tiskani dopis Vesprimske županije upućen kralju da donese što prije svoju odluku o premještaju kraljevskog sveučilišta iz Pešte na drugo mjesto, prikladnije za odgoj školske mladeži; 1794.

18.9. Iskaz pravnih pitanja koja su se ticala prava naslijeđa dobara Lendava, Nempthi i Beletinec; 1847.

18.10. Obrazac putnog lista koji je izdalo Poglavarstvo grada Požege; s.d.

18.11. Bilješka i crtež olovkom; s.d.


19. HR-HDA-907. Zbirka stampata

Plakati kazališnih predstava,opera, baleta te koncerata te razne tiskovine 18. i 19 st. (reklame, cjenovnici, redovi plesova, ulaznice, tekstovi pjesama glazbenih društava) (24 komada)


20. HR-HDA-1968. Zbirka prigodnica

Dvije prigodnice u čast Franji Halleru prigodom njegova uvođenja u bansku čast; 1842.

Čestitke prigodom nove godine; 1849.-1870.


21. HR-HDA-1969. Razna korespondencija

Pismo šibenskoga biskupa Nikole Divnića stanovitoj osobi; 1766.


22. HR-HDA-2038. Razni posjedi. Reka

Dopis Ivana Chamarea upućen velikom županu Križevačke županije u kojem ga obavještava o tome kako bi i koliko bi ljudi inozemnih provincija mogao naseliti na dobrima Reka radi ostvarenja bržeg i boljeg uzgoja svile; 1771.


23. HR-DASK-2. Gradsko poglavarstvo Kostajnica

23.1. Očitovanje zagrebačkog trgovca Teodora Demetra o punomoći danoj kostajničkom trgovcu Nikoli Lončareviću da ga pravno zastupa pred Kostajničkim poglavarstvom u njegovom potraživanju 610 forinti i 10 krajcara od braće Pavelić; 1825.

23.2. Molba I. Feljana, upravitelja stečajne mase braće Pavičić, upućena Kostajničkom poglavarstvu da se dužnici braće Nikole i Ive Pavčića, graničari i turski podanici, obavijeste o ediktu o stečajnoj masi spomenute braće; 1825.

23.3. Molba Marka Tepsića, skrbnika siročadi pok. Pave Pralice, upućena Kostajničkom poglavarstvu, da mu isplati kamate na njihovo nasljedstvo ili odabere nove skrbnike, budući da im on zbog vlastitog siromaštva nije mogao osigurati hranu i odjeću; 1825.

23.4. Očitovanje Magdalene Pavčić o isplati svojeg duga satniku Sutari u roku od 3 mjeseca; 1825.

23.5. Izvješće Zagrebačke biskupije upućeno kostajničkom Poglavarstvu o izgredima koje je počinio kostajnički župnik u prisustvu slunjskog župnika; 1825.

23.6. Molba Ljubljanskog poglavarstva upućena kostajničkom poglavarstvu da se jedno pismo koje je zabunom stiglo u Kostajnicu, uputi u Petrinju; 1825.

23.7. Inventar predmeta pok. Antuna Joranušića iz Kostajnice, prodanih na dražbi; 1825.


Fond je po završetku identifikacije spisâ strukturiran na sljedeći način:


1. Rodoslovlja


2. Članovi obitelji

2.1. Aleksandar Fodroci

2.2. Aurelija Fodroci

2.3. Donat Fodroci

2.4. Eduard Fodroci

2.5. Franjo Fodroci

2.6. Henrik Fodroci

2.7. Josip Fodroci

2.8. Julijana Fodroci (rođ. Bužan)

2.9. Julijana Fodroci (rođ. Lovinčić)

2.10. Juraj Fodroci, djed Ladislava Fodrocija

2.11. Juraj Fodroci, sin Ladislava Fodrocija

2.12. Karlo Mirko Kornelije Fodroci

2.13. Klara Fodroci (rođ. Kiraly)

2.14. Ladislav Fodroci

2.15. Mirko Fodroci

2.16. Petar Fodroci

2.17. Žigmund Fodroci


3. Obitelji rodbinski povezane s obitelji Fodroci

3.1. Obitelj Balbi

3.1.1. Barbara Alojzija Balbi (rođ. Lovinčić)

3.1.2. Dominik Balbi

3.1.3. Kornelija Balbi

3.2. Obitelj Kiraly

3.3. Obitelj Lovinčić

3.3.1. Cecilija Lovinčić

3.3.2. Franjo Ksaver Lovinčić

3.3.3. Franjo Lovinčić (župnik u Novigradu)

3.3.4. Ivan Nepomuk Lovinčić stariji

3.3.5. Ivan Nepomuk Lovinčić mlađi

3.3.6. Josip Stjepan Lovinčić

3.3.7. Josipa Lovinčić (rođ. Novak)

3.3.8. Ljudevit Lovinčić

3.3.9. Žigmund Antun Lovinčić

3.4. Obitelj Lukavski

3.5. Obitelj Ožegović

3.5.1. Ana Ožegović (rođ. Lovinčić)

3.5.2. Franjo Ksaver Ožegović

3.5.3. Nikola Ožegović

3.6. Obitelj Tišma

3.6.1. Amalija Tišma (rođ. Lovinčić)

3.6.2. Vuk Tišma


4. Posjedi

4.1. Bela, Cerje i Ivanec

4.2. Berislavec

4.3. Bogačevo

4.4. Borkovec

4.5. Bosanci

4.6. Bosiljevo

4.7. Dijankovec

4.8. Dubovica

4.9. Erdovec

4.10. Fratrovci

4.11. Glavica

4.12. Grančari

4.13. Grdenci

4.14. Gregurovec

4.15. Gubaševo

4.16. Herčić

4.17.Hižanovec

4.18. Hrašćina

4.19. Hum

4.20. Jarče Polje

4.21. Jertovec

4.22. Jurketinec

4.23. Karlovac

4.24. Krapina

4.25. Križevci

4.26. Lipa

4.27. Lovrečan

4.28. Međa

4.29. Novo Mjesto

4.30. Orešje, Gornje i Donje

4.31. Oštrc

4.32. Pribanci

4.33. Pribić

4.34. Rakitje

4.35. Rijeka Lonja

4.36. Spahići

4.37. Sveta Helena

4.38. Sveti Ivan Zelina

4.39. Sveti Petar Orehovec

4.40. Škaričevo

4.41. Tršci

4.42. Vidovec

4.43. Vinica

4.44. Zagreb

4.45. Zamršje

4.46. Zlatar

4.47. Žakanje

4.48. Žažina

4.49. Žubrinci

4.50. Nepoznati posjed

Dostupnost: Dostupno javnosti
Uvjeti dostupnosti: Gradivo fonda dostupno je sukladno Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/1997, 64/2000, 65/2009), Pravilniku o korištenju arhivskoga gradiva (NN 67/1999), te Pravilniku o radu čitaonica Hrvatskoga državnog arhiva.
Uvjeti objavljivanja i umnožavanja: Objavljivanje i umnožavanje je dopušteno sukladno uvjetima utvrđenim Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/1997, 64/2000, 65/2009), Pravilnikom o korištenju arhivskog gradiva (NN 67/1999) te Pravilnikom o radu čitaonice Hrvatskoga državnog arhiva.
Jezici: hrvatski ; latinski ; njemački ; mađarski ; francuski ; talijanski
Pisma: latinica ; njemačka gotica
Tvarne značajke i tehnički uvjeti: Papir
Obavijesna pomagala: HDA-714/AI - 1 Obitelj Fodroci (analitički inventar)
Arhivske jedinice: HR-HDA- 13: Ugarsko namjesničko vijeće. Hrvatsko-slavonski spisi (Poštanski odsjek. Kut. 13 (fasc. 18), br. 55)
HR-HDA- 25: Ugarska dvorska komora. Hrvatske plemićke obitelji i vlastelinstva (Fasc. 975, br. 48; fasc. 701, br. 34)
HR-HDA- 28: Križevačka županija (Spisi županijskih sjednica: kut. 5, fasc. 2, br. 57; kut. 9, fasc. 10, br. 89.)
HR-HDA- 32: Varaždinska županija (Plemstvo (Nobilitaria). Kut. 618)
HR-HDA- 34: Zagrebačka županija (Plemstvo (Nobilitaria). Kut. 377)
HR-HDA- 386: Banski stol (Ured Banskoga stola. Kut. 8, br. 38 (1782.); kut. 19, br. 51 (1801.); kut. 21, br. 27 (1804.); kut. 29, br. 50 (1818.))
HR-HDA- 806: Laszowski Emilij (Osobni fond Laszowski, Emilij. 5.246.)
HR-HDA- 884: Hrvatsko plemstvo (Obitelj Fodroci)
Bibliografije: Noršić,V.. Genealožki podatci iz župe Zlatar, Vjesnik Kraljevskog državnog arkiva u Zagrebu (Zagreb), 11 (1945.). .str. 204-205; 209; 218-
Hrvatski biografski leksikon, četvrti svezak, Zagreb : Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1998, .str. 310-314.
Kr. hrv.-slav.-dalm. Arkiv. Vjestnik Kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog zemaljskog arkiva, Zagreb, 1(1889). .str. 9
Nagy I.. Magyarország családai czimerekkel és nemzékrendi táblákkal, sv. 3-4, Pešta, 1858., .str. 186-188.
Horvat J., Ravlić J. (prir.). Pisma Ljudevitu Gaju. Građa za povijest književnosti hrvatske (Zagreb), 26 (1956). .str. 162.
Schematismus für das K. u. K. Heer und für die K. u. K. Kriegsmarine, Wien 1902., 1907., 1914.,
Duišin, Viktor Anton. Zbornik plemstva u Hrvatskoj, Slavoniji, Dalmaciji, Bosni-Hercegovini, Dubrovniku, Kotoru i Vojvodini, prvi svezak, Zagreb : Tiskara Ivan Rast, 1938, .str. str. 242-244.
Opća napomena: Prilikom citiranja navodi se signatura i naziv fonda te signatura konkretne arhivske jedinice. Npr. HR-HDA-714. Obitelj Fodroci. 2.9.1.3. Putni list Julijane Fodroci (1851.).
Identifikator: HR-HDA/AJ 4631
Status zapisa: izmijenjena inačica
Podrobnost: djelomičan
Jezik opisa: hrvatski
Pismo opisa: latinica