Facebook
Naziv: Obitelj Galjuf (fond)
Signatura: HR-HDA-716
Imatelj: Hrvatski državni arhiv
Razdoblje: 1610 - 1887
Arhivske jedinica: 0.80 d/m
Tehničke jedinica: 8 kut.
Odgovornost: Obitelj Galjuf (stvaratelj)
Povijest jedinice: Ljudevit Galjuf je Kraljevskom državnom arkivu u Zagrebu (danas Hrvatski državni arhiv) u dva navrata prodao arhiv svoje obitelji, 1902. i 1904. godine. Prilikom arhivističke obrade fonda uočeno je postojanje naznaka da je gradivo bilo nadopunjavano pojedinim spisima iz tzv. Acta neoacquisita, kasnije Zbirke raznih zapisa (HR-HDA-898.). Manji dio gradiva obitelji Galjuf, nađen prilikom obrade zbirki HR-HDA-898. Zbirka raznih zapisa (Acta varia) i HR-HDA-786. Razne obitelji, naknadno je priključen postojećem fondu.
Sadržaj jedinice: Gradivo fonda predstavlja fragmentarno sačuvani arhiv obitelji Galjuf iz razdoblja od 1610. do 1887. Prema svojem sadržaju ono se može raščlaniti na ono koje se odnosi na članove obitelji te na posjede koji su se nalazili u vlasništvu obitelji, ne razlikujući se tako po svojoj sadržajnoj strukturi od ostalih obiteljskih fondova. Manji dio gradiva odnosi se na stjecanje i potvrde plemstva (grbovnica obitelji Galjuf te svjedočanstva o potvrdi plemstva) te na obiteljska rodoslovlja. Osim rodoslovnih stabala sačuvani su i brojni izvadci iz različitih svjedočanstava o diobi, koji sadrže imena članova obitelji i otkrivaju njihove rodbinske veze. Među spomenutim rodoslovljima treba istaći rodoslovno stablo obitelji Galjuf iz 1775. god., oslikano uljanim bojama na povećem komadu platna. U ovom obiteljskom fondu većim dijelom zastupljeno je gradivo pojedinih članova obitelji. O njegovu sadržaju financijske ili pravne prirode svjedoče brojne sudske opomene radi podmirenja dugova ili pak sudske zabrane, očitovanja o odabiru odvjetnika, obveznice i namire. Sržni dio ili okosnicu ovog dijela fonda (zbog obimnije količine sačuvanoga gradiva u odnosu na ostale članove obitelji) čini ostavština Ladislava Galjufa i njegova sina Josipa Aleksandra Galjufa (vremenski obuhvaćena razdobljem 18. i 19 st.), koja se tiče njihova privatnoga života (najvećim dijelom odraženog u bogatoj korespondenciji) i službenih djelatnosti. Veći dio Ladislavove ostavštine obuhvaća gradivo vezano za njegovu skrb oko nasljedstva Karla i Josipe Katinčić, roditelja njegove supruge Suzane te njezina brata Ivana Katinčića. Neizostavan dio u sačuvanome gradivu kako ovih, tako i drugih članova obitelji Galjuf predstavljaju različite tužbe i parnice. Među ovim prvima, zbog specifičnosti njezina sadržaja, spomena je vrijedna parnica Josipa A. Galjufa protiv rođakinje Ernestine Oršić vođena pred Konzistorijem Zagrebačke biskupije radi razvrgavanja zaruka, sklopljenih zaručničkim ugovorom. O najpoznatijem članu obitelji Galjuf, biskupu Josipu Galjufu, sačuvana je manja količina gradiva privatnog karaktera (prijepis oporuke) i gradiva proizašlog iz njegove biskupske dužnosti. Sastavni dio ovog fonda čini i gradivo obitelji koje su rodbinski bile povezane s obitelji Galjuf: obitelji Katinčić i Kintscher od kojih je potekla Suzana, supruga Ladislava Galjufa, te obitelji Novak, Bedeković i Ottilinger s kojima je po bližnjem ili daljnjem srodstvu bila povezana Katarina, prvo supruga Josipa Aleksandra Galjufa, a nakon njegove smrti supruga Karla Mereya. Zamjetan dio gradiva odnosi se i na obitelji Budor i Šišinački, kojih je pisana ostavština u arhiv obitelji Galjuf dospjela najvjerojatnije udajom Elizabete rođ. Budor za Kristofora Galjufa, nakon što je ostala udovicom po smrti svojeg prvog supruga Gašpara Šišinačkog. Od ovih obitelji ostale su sačuvane brojne oporuke njihovih članova te različiti drugi spisi većinom pravnog karaktera. Budući da fond obitelji Galjuf osim ostavštine pojedinih članova obitelji sadrži i ono gradivo koje se ticalo obiteljskih posjeda, on uspijeva na taj način dati onu temeljnu sliku života jedne novovjekovne plemićke obitelji, koje su članovi uz svoje županijske službe i dužnosti imali i onu vlastelinsku, držeći u svojem posjedu veći ili manji broj dobara kojima su preko svojih vlastelinskih službenika upravljali. Zamjetan dio gradiva u rasponu od 1610. do 1864. god. odnosi se na posjede Vižovlje, Lenišće, Lovrečina, Donje i Gornje Orešje, Jertovec, Mala Horvatska, Tomaševec i Tršci, Sv. Ivan Zelina (Galjufi su uz druge plemićke obitelji bili suposjednici Zelinske Gore), Majurec, Marigutić, Ribnica, Brezje, Bukevje smještenih u području ondašnje Zagrebačke, Križevačke i Varaždinske županije. Ono obuhvaća parnice koje su Galjufi vodili protiv drugih vlastelina, posjednika susjednih dobara (ili obrnuto), zbog kakve štete nanesene njihovim podložnicima ili prisvajanja vlasništva nad čitavim dobrom ili nekim dijelom njihovih dobara, ili pak protiv svojih vlastitih kmetova ili gornjaka; zatim svjedočanstva o diobi posjeda između pojedinih članova obitelji te brojna očitovanja o zalogu, prodaji, ustupanju ili zamjeni vinograda, kmetova, sjenokoša ili travnjaka. Često su i kmetovi ili gornjaci bili oni koji su podizali tužbu protiv vlastelinstva zbog nanesene im nepravde. Iz vremena Terezijanske urbarijalne regulacije (sedamdesetih godina 18. st.), donesene radi uređivanja odnosa između kmetova i feudalaca, tj. vlastelina, te godina koje su nakon nje slijedile sačuvani su urbari i urbarski popisi pojedinih posjeda te svjedočanstva o uvođenju urbarijalne regulacije na određeni posjed. O maru Josipa A. Galjufa oko održavanja i obnove vlastelinstva Vižovlje svjedoči niz sačuvanih ugovora s različitim obrtnicima te računi za izvršene radove, nacrti za izgradnju zgrada i geometrijske izmjere posjeda. Najveća se količina sačuvanoga gradiva odnosi na Vižovlje, koje je uz Tršce, Orešje i Lenišće bilo veći obiteljski posjed. Vidljivo je iz sačuvanoga gradiva koje se tiče obiteljskih posjeda, da su Galjufi čuvali kod sebe spise svojih prethodnika, tj.obitelji s kojima su bili u bližim ili daljnjim rodbinskim vezama i koje su prije njih bile vlasnice određenoga dobra (kao što je to slučaj s Tršcima i Orešjem te Zelinskom Gorom) ili čak dobara koje Galjufi nisu nakon njih držali u svojem vlasništvu.
Izlučivanju: Gradivo nije izlučivano zbog svoje vrijednosti. Trajno čuvanje.
Vrste medija: Papir ; Pergamena ; Platno
Vrste građe: spisi ; isprave
Stupanj sređenosti: Arhivistički sređeno
Plan sređivanja: Od vremena kad je gradivo bilo preuzeto u Arhiv, ono nije bilo sustavno arhivistički obrađeno. Prilikom prvog, grubog sređivanja gradiva i njegove identifikacije, utvrđeno je da su spisi dviju kutija, koji obuhvaćaju razdoblje od 1735. do 1815., bili gotovo u cijelosti složeni po redoslijedu signatura (broja fascikala i tekućih rednih brojeva) koje im je obitelj dodijelila prilikom sređivanja svog gradiva. Uz svaki se spis nalazila i priložena regesta (kratki sadržaj spisa), zabilježena na zasebnom papiru. Ta je signirana skupina sadržavala spise koji su se većinom odnosili na dobra koja su posjedovali Galjufi ili obitelji s kojima su oni bili rodbinski povezani. U prvome redu to je bila obitelj Budor i Šišinački, a zatim i obitelj Bedeković. Tu su se našla imena i nekih drugih obitelji koje su bile u bližem srodstvu s njima (npr. Mikulić, Orehoczy), kao i posjedâ od kojih su neki i pripadali Galjufima, dok drugi nikad nisu ni bili u njihovu vlasništvu. Može se pretpostaviti da je većinu spisa iz ovog malog arhiva u obitelj Galjuf donijela Elizabeta Budor, koja je prvo bila supruga Gašpara Šišinačkog, a zatim se nakon njegove smrti preudala za Kristofora Galjufa. S obzirom na sve međusobno isprepletene rodbinske veze koje su među tim obiteljima postojale, razumljivo je da je obitelj Galjuf čuvala takvu uspomenu na povijest života ne samo svoje obitelji i rodbine, nego i svojih (i njihovih) posjeda. Gradivo bliže ili dalje rodbine obitelji Galjuf te njihovih posjeda koje je sadržavala ova signirana cjelina nije se izdvojilo u obiteljske fondove tih obitelji (npr. u fond obitelji Budor, od koje je sačuvana veća količina gradiva), budući da je bilo vidljivo da su od samih početaka tvorili sastavni dio arhiva obitelji Galjuf. S obzirom na to da preostalo gradivo fonda nije bilo sređeno i signirano te da nije postojao izvorni popis gradiva (poput elenha karakterističnog za arhive plemićkih obitelji) po kojem bi gradivo bilo složeno prema prvobitnom redu, odlučeno je da se signirana cjelina rasformira te oblikuje u serije s ostatkom nesigniranog gradiva. Tri serije, podijeljene na članove obitelji Galjuf, njihove posjede te članove obitelji rodbinskih povezanih s obitelji Galjuf, složene su prema abecednom redu imena članova obitelji, odnosno posjeda, a u slučaju kada je više članova obitelji imalo isto ime složene su kronološki. Niže su arhivske jedinice slagane po važnosti spisa i kronološki, osim ako u napomeni nije drugačije naznačeno (primjerice u slučaju priloga nekom spisu, koji su složeni po redoslijedu svojih signatura). Obiteljska rodoslovlja, grbovnica te potvrde plemstva svrstane su u seriju ''Plemstvo obitelji Galjuf '', u kojoj su niže jedinice složene kronološki.

Nakon arhivističke obrade fonda iz njega je izdvojeno sljedeće arhivsko gradivo u navedene druge fondove i zbirke:

1. HR-HDA-67. Bansko vijeće, Unutarnji odsjek, br. N 1986/426-1849.: molba Josipa A. Galjufa upućena banskom namjesniku Mirku Lentulayu za utvrđivanje načela računanja urbarijalnih i činžnih daća (22. veljače 1849.)

2. HR-HDA-386. Banski stol, br. 1006 BS-1851.: molba Josipa A. Galjufa upućena Banskom stolu glede imenovanja suca pred kojim bi mogao pokrenuti svoje parnice (2. lipnja 1851.)

3. HR-HDA-511. Hrvatski državni arhiv, br. 71/1858.: dopis Zemaljskog arhiva Kraljevine upućen Kraljevskom namjesništvu glede dvaju ugovora za dobro Ponte Sušice, od kojih je prvi sklopljen između komorskog upravitelja s Franzom Hollubom, a drugi između Barbare Vončina i Antuna Portnera; dopis zemaljske financijskog upraviteljstva o otplati godišnjeg poreza Lavala Nugenta kao posjednika dobara Ponte Sušice (7. i 29. rujna 1858.)

4. HR-HDA-711. Obitelj Drašković: izvješće o sudskim presudama Banskog stola prilikom revizije parnice vlastelinstva Zelendvor Ane Drašković protiv Helene Krišnjak, udove vlastelinskog gornjaka Ivana Krišnjaka (22. ožujka 1822.)

5. HR-HDA-786. Razne obitelji, obitelj Babočaj: tužba Nikole Babočaja protiv Mihovila Ivšića zbog ženskog ogrtača njegove pokojne žene za koji Ivšić nije platio i odgovor optuženog Josipa Ivšića na tužbu koja je protiv njega bila podignuta. Prijepis tužbe i odgovora upućeni su Zagrebačkom kaptolu (22. srpnja 1799.)

Dostupnost: Dostupno javnosti
Uvjeti dostupnosti: Gradivo fonda dostupno je sukladno Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/1997, 64/2000, 65/2009), Pravilniku o korištenju arhivskoga gradiva (NN 67/1999), te Pravilniku o radu čitaonice Hrvatskoga državnog arhiva.
Uvjeti objavljivanja i umnožavanja: Objavljivanje i umnožavanje je dopušteno sukladno uvjetima utvrđenim Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/1997, 64/2000, 65/2009), Pravilnikom o korištenju arhivskog gradiva (NN 67/1999) te Pravilnikom o radu čitaonice Hrvatskoga državnog arhiva.
Jezici: hrvatski ; latinski ; njemački ; mađarski
Pisma: latinica ; njemačka gotica
Obavijesna pomagala: HDA-716/AI - 1 Obitelj Galjuf (analitički inventar)
Arhivske jedinice: HR-HDA- 27: Komorska uprava u Hrvatskoj (X1, br. 8 (Caduca massa episcopi Galjuf))
HR-HDA- 28: Križevačka županija (Županijske sjednice, fasc. 36, br. 50/1773. ( kut. 22))
HR-HDA- 32: Varaždinska županija (Županijske sjednice, br. 2541/1850)
HR-HDA- 34: Zagrebačka županija (Županijske sjednice., fasc. 3, br. 46/1821. (kut. 378))
HR-KAZG- 49: Obitelj Galjuf-Skalia-Schmuk
HR-NSK- 90: Obitelj Galjuf-Merey
HR-HDA- 386: Banski stol ((Parnice), br. 356/1768, (kut. 37.); (Ured Banskoga stola), br. 97/1784. (kut. 9))
HR-HDA- 387: Sudbeni stol (Parnice. br. 423/1786, (kut. 266) )
HR-HDA- 511: Hrvatski državni arhiv (br. 212/1938.)
HR-HDA- 806: Laszowski Emilij (5.275. Korespondencija. Pismo Franje Galjufa od 21. rujna 1909.)
HR-HDA- 884: Hrvatsko plemstvo (Obitelj Galjuf )
Napomena o dopunskim izvorima: U NSK se čuva fond Obitelj Galjuf-Merey; XVIII: svež. 2. R 4219, 5308. U Arhivu zagrebačkog kaptola čuva se fond Obitelji Galjuf-Skalia-Schmuk - Zagreb; 1739-1786: kut. 1; 0.1. SI. A. Cap. XVIII. sadrži arhivsko gradivo o biskupu Galliufu i članovima te obitelji.
Bibliografije: Andritsch, J.. Die Matrikeln der Universität Graz.Band 4: 1711-1765, Graz: Akademische Druck u.-Verlagsanstalt Universitätsbuchdruckerei und Universitätsverlag, 2002., .str. XXII
Noršić,V.. Genealožki podatci iz župe Zlatar, Vjesnik Kraljevskog državnog arkiva u Zagrebu (Zagreb), 11 (1945.). .str. 217
Greiderer,V.. Germania franciscana seu Chronicon geographo-historicum ordinis s.p. Francisci in Germania (...). Liber II., Oeniponte: typis J. T. de Trattnern, 1777. , .str. 252
Laszowski, E. . Hrvatska plemenska općina Cvetkovići.Vjesnik Kraljevskog državnog arkiva u Zagrebu (Zagreb), 6 (1934). .str. 38
Hrvatski biografski leksikon, četvrti svezak, Zagreb : Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1998, .str. 565-567
Kolar, M.. Josip Aleksandar Galjuf iz Vižovlja, Kaj (Zagreb), Zagreb, 37, 1-2 (2004). .str. 131-134
Laszowski, E. . Povijesni spomenici Plemenite općine Turopolja nekoć Zagrebačko polje zvane, Sv. 4 (1560.-1895.), Zagreb: tiskom Antuna Scholza, 1908. , .str. 303;318;336
Horvat, R.. Prilozi povijesti progona vještica u Hrvatskoj. Varaždinske ''coprnice'', Vjesnik Kraljevskog državnog arkiva u Zagrebu (Zagreb), 6 (1934). .str. 103
Vrela i prinosi. Zbornik za povijest isusovačkoga reda u hrvatskim krajevima (Sarajevo), 5(1934). .str. 150
Vrela i prinosi. Zbornik za povijest isusovačkoga reda u hrvatskim krajevima (Sarajevo), 4 (1934). .str. 71
Buturac, J.; Stanisavljević, M.; Sučić, R.; Šojat, V.; Zmajić, B. (pri.). Zaključci Hrvatskog sabora I (1631-1693) , Zagreb : Državni arhiv NR Hrvatske, 1958, .str. 485
Duišin, Viktor Anton. Zbornik plemstva u Hrvatskoj, Slavoniji, Dalmaciji, Bosni-Hercegovini, Dubrovniku, Kotoru i Vojvodini, prvi svezak, Zagreb : Tiskara Ivan Rast, 1938, .str. 261
Opća napomena: Prilikom citiranja navodi se signatura i naziv fonda te signatura konkretne arhivske jedinice. Npr. HR-HDA-716. Obitelj Galjuf, 2.1.1. Oporuka Adama Galjufa (1645.).
Identifikator: HR-HDA/AJ 4633
Status zapisa: izmijenjena inačica
Podrobnost: djelomičan
Jezik opisa: hrvatski
Pismo opisa: latinica