HRVATSKI DRŽAVNI ARHIV
IVAN STANDL: FOTOGRAFIJSKE SLIKE IZ DALMACIJE, HRVATSKE I SLAVONIJE, 1870.
Tounjski most.
Kraj Zagorja u ogulinskoj pukovniji izvire potok Mriežnica, koja teče uz selo Otok prema Oštarijam; izpod gore Krpel nestaje je u ponor, a prevalivši podzemni svoj tok od tričetvrti sata izlazi izpod gradine Tounja pod imenom Tounjčice opet na vidik. Tounjčica teče izmedju strmih i klisurastih bregova, obiluje pastrvami, a združuje se kraj Polojske kose s pravom Mriežnicom, koja utiče u Kupu.
Izpod gore Krpel diže se Tounj gradina, koja no je tri hvata visokim platnom opasana, brani ju iznad rečene gore čvrsti deset hvati visoki turanj. Ovaj su turanj, kano što se priča, tri obitelji Juraić, Fumić i Rebrović sagradile, koje su prije toga u onoj stanovali špilji, gdje no Tounjčica na vidik izlazi. Ove obitelji Juraić, koja no je zaista u Tounju stanovala, sahranjen je plemićki list od god. 1639. u tounjskom župnom dvoru. Tounj je njegda pripadao k sedmoj satniji, gdje je posada bila smieštena: kapetan Ivan Gusić, dvorski župan Rebrović, vojvode Ivan Vlajhović i Pribanić i više hrabrih momaka.
Izpod Tounja, a iznad žamoreće Tounjčice vodi iz sječena kamena sagradjeni most, kojega nam ova krasna slika prikazuje. Ovaj gradjevni umotvor sastoji se iz tri luka, mjeri 24 hvata u duljini, a nakićen je liepimi vitežkimi kipovi. Iz napisa razabiremo, da je dolnji most izprva sagradjen god. 1775., naime za cara Josipa II, koj naloži prigodom otvorenja po caru nazvane Josipove ceste, vodeće iz Karlovca u Senj, da se sagradi ovaj most, što zaista pukovnik Strupi sretno izvede. Pregradjivanjem pako Josipove ceste god. 1835. i 1836. pod upravljanjem četnika Josipa Knežića bude i ovaj most dogradjen. Na starom ili dolnjem mostu sagradiše tri hvata visoki most, koj je dolnjem sasvime podoban. Ovaj od tada dvojaki most nakićen je s istimi vitežkimi kipovi i dvima spomenimi pločami, odnosećimi se na sagradjenje ovoga mosta. Cieli se most diže svega skupa do 40 stopa iznad površja vode, te se broji medju najznatnije gradjevne spomenike u hrvatskoj domovini. U dnu mu medju strmimi klisurami žamoreća Mriežnica, a duž njega divna romantična okolica, a sve to toli krasna prirodna slika, koja, kadno bi ju vješti naslikao umjetnik, u mnogoga bi prijatelja prirode pobudila želju, da se razgleda po tom krasnom predjelu liepe naše hrvatske domovine.
P.
|