HRVATSKI DRŽAVNI ARHIV

IVAN STANDL: FOTOGRAFIJSKE SLIKE IZ DALMACIJE, HRVATSKE I SLAVONIJE, 1870.

Začetak ideje o snimanju prirodnih i kulturnih znamenitosti Hrvatske kod Standla se rodio početkom 1869. godine, kada je u Viencu najavljeno izdavanje "fotografičkih slika iz Dalmacije, Hrvatske, Slavonije i krajine vojničke". Prvotno je bilo planirano izdavanje po jednog sveska sa po dvije fotografije svakog mjeseca, na čemu je počeo raditi već u ožujku iste godine. Fotografije su izlazile slijedom nastanka i to redom: "Zagreb - Stolna crkva s nadbiskupskom palačom", "Cetin", "Pad Slunjčice u Koranu kod Slunja", "Stari grad Frankopanski kod Slunja", "Jurjevac", "Grad Ozalj", "Grad Samobor", "Plitvice - Pâd Galovca u Jezerce", "Plitvice - Pâd Jezerca u Kozjak", "Plitvice - Pâd Plitvice u Koranu", "Grad Sused", "Grad Drežnik", "Pâd Gačke kod Švice", "Senj", "Gjulin ili Dobrin ponor u Ogulinu", "Grad Trakošćan", "Grad Brinj", "Grad Krapina", "Tounjski most", "Kalnik" i "Grad Modruš". Cijena svakog pojedinog sveska iznosila je dvije forinte. Godine 1870. izdao je Standl 24 fotografije objedinjene najprije u formi mape s priloženim tiskanim tekstovima Ivana Kukuljevića i Ivana Trnskog, a zatim u kolovozu iste godine i kao knjigu, također s 24 kaširane fotografije i tekstovima Ivana Kukuljevića, Radoslava Lopašića, Ivana Trnskog, Adolfa Tkalčevića te osoba potpisanih inicijalima P.M., P. i F.R. O tome vijest donosi Vienac broj 35 od 27. kolovoza 1870. godine.

Izdanje iz 1870. godine, koje ovdje predstavljamo u digitalnom obliku, izvorno je upravo jedan od primjeraka na koji se referira autor teksta u Viencu. Devetnaest motiva prikazano je na dvadeset četiri fotografije, a uvezani su naizmjence s tekstom u knjigu dimenzija 36 x 30 x 3,5 centimetra. Knjiga je u zelenom platnenom uvezu sa smeđim kožnim hrptom na kojem je zlatotiskom otisnuto "Standl Fotografijske slike". Na drugoj stranici knjige tiskano je: "Fotografijske slike iz Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Izdaje Ivan Ad. Standl, fotograf u Zagrebu, u Ilici br. 747. Knjiga I. Gradjanska i Vojnička Hrvatska. 1870. Štamparna Dragutina Albrechta u Zagrebu". Zatim slijede naizmjence fotografije na kartonima i tiskani tekstovi. Uglovi svih fotografija su odrezani, a veličine variraju. Ispod svake je na lijevoj strani otisnuto: "Pomnažanje pridržano", desno "Standl, fotogr. u Zagrebu", a u sredini naslovi fotografija ovim redom:

Što se tiče tehničke strane posla oko snimanja i objavljivanja "Fotografijskih slika", pred Standlom je bio popriličan izazov. Izvorni negativi¹ izvedeni su u tehnici tzv. "mokre kolodijske ploče"² koju je fotograf pripremao na samoj lokaciji neposredno prije eksponiranja i odmah je zatim i razvijao. Po povratku u atelje negativi su postupkom kontaktnog kopiranja pod sunčevim svjetlom umnožavani u pozitive na albuminskom papiru³ te zatim kaširani na kartone, nakon čega su fotografije bile spremne za prodaju. "Fotografijske slike" prodavane su najprije u svescima od po dvije fotografije, zatim su bile dostupne objedinjene u formi mape te na kraju i kao knjiga koja je doživjela više izdanja. Zanimljiva je činjenica kako je Standl snimao više fotografija istih motiva, a njihovo objavljivanje mijenjalo se od izdanja do izdanja⁴, što dodatno potvrđuje kako je svaki primjerak "Fotografijskih slika" unikat velike vrijednosti.

Knjiga "Fotografijske slike iz Hrvatske, Slavonije i Dalmacije" predstavlja prvu hrvatsku fotografsku knjigu u današnjem smislu riječi, uz bitnu razliku što su u ovom slučaju originalne fotografije uvezane zajedno sa stranicama teksta, a ne tiskane, što samoj knjizi daje dodatnu vrijednost. Važno je spomenuti i činjenicu kako je kasnije izdanje ove knjige (iz 1873. godine) Standl poslao na izložbu u London 1874. godine i za njega dobio nagradu, što opet svjedoči o velikoj vrijednosti i vrhunskoj izvedbi ovog djela⁵, čiji najavljivani nastavak nažalost nismo dočekali. Sudeći po pisanju lista Vienac⁶ cijena knjige bila je relativno visoka za ono doba, pa je za pretpostaviti kako Standl ovim kapitalnim fotografskim ostvarenjem nije stekao znatnija materijalna sredstva koja bi mu omogućila eventualni nastavak projekta u ostalim krajevima Hrvatske, ali se "Fotografijskim slikama" u društvu neosporno afirmirao kao jedan od najboljih onodobnih hrvatskih fotografa⁷.

¹ Neki od izvornih negativa ostali su sačuvani i danas se nalaze u Fototeci Ministarstva kulture u Zagrebu. Sačuvani izvorni negativi su: Slunj (inv. br. 7251, br. neg. VIII - 166), Ozalj (inv. br. 8283, br. neg. VIII - 185), Susedgrad (inv. br. 4226, br. neg. VIII - 153), Trakošćan (inv. br. 8288, br. neg. VIII - 190), Krapina (inv. br. 8278, br. neg. VIII - 180) i Kalnik (inv. br. 8291, br. neg. VIII - 193).

² Postupak "mokre kolodijske ploče" otkrio je 1848. godine Frederick Scott Archer (1813-1857), dao ga na korištenje javnosti u ožujku 1851. godine. Postupak se sastojao u nanošenju sloja jodiranog kolodija na staklenu ploču koja je zatim bila potopljena u otopinu srebro nitrata te nakon toga eksponirana u kameri. Istom po eksponiranju, još mokru staklenu ploču trebalo je razviti i isprati vodom, nakon čega se osušeni tanki sloj kolodija zadržao na ploči. Mokri kolodijski postupak bio je u profesionalnoj fotografiji 19. stoljeća gotovo standardan za snimanje negativa kroz više od 30 godina, sve do izuma "suhe ploče" sa želatinskom emulzijom.

³ Albuminski papir u upotrebu je 1850. godine uveo Louis Blanquart-Evrard (1802-1872) i u kombinaciji s kolodijskim negativima zadržao se u upotrebi kroz skoro cijelo 19. stoljeće. Albuminski papir izrađivan je natapanjem jedne strane običnog papira u otopini tučenog bjelanjka jajeta (albumin) i natrij klorida, nakon čega bi se papir sušio te senzibilizirao u otopini srebro nitrata.

⁴ Motivi koji su snimani više puta su "Pad Slunjčice u Koranu kod Slunja" te motiv s Plitvica "Pâd Galovca u Jezerce" .

⁵ Vidi: Nada Grčević, Fotografija devetnaestog stoljeća u Hrvatskoj, Zagreb 1981, str. 79.

⁶ Vienac br. 11 od 12. ožujka 1870; Vienac br. 35 od 27. kolovoza 1870.

⁷ Vienac br 35 od 27. kolovoza 1870. donosi: "Svjetlopisi služe g. Standlu upravo na čast, te se mogu natjecati sa ove vrsti proizvoda najvještijih inozemaca."